Stolac: Pedeseto izdanje festivala kulture ‘Slovo Gorčina’

Stolac: Pedeseto izdanje festivala kulture ‘Slovo Gorčina’

 Pedeseto izdanje festivala kulture “Slovo Gorčina” otvoreno je sinoć na lokaciji nekropole stećaka Radimlja.

Festival je započeo svečanom akademijom na kojoj su se govornici – Gorčin Dizdar, predsjednik upravnog odbora “Slova Gorčina”, Alija Pirić, književni kritičar, profesor književnosti i dugogodišnji saradnik festivala, te Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, prisjetili najvažnijih trenutaka u bogatoj povijesti festivala, ali i odali priznanje osnivačima i najzaslužnijim saradnicima festivala.

Program je nastavljen proglašenjem dobitnika nagrade “Mak Dizdar” za najbolju neobjavljenu zbirku poezije u 2021. godini. Od 51 pristiglog rukopisa Luka Ivković iz Šibenika osvojio je treće mjesto sa svojom zbirkom “Gašenje glasova”, mostarka Emina Kovačević sa zbirkom pjesama “Skice iz Unicef sveske” osvojila je drugo mjesto, dok je prva nagrada za najbolju neobjavljenu zbirku poezije u 2021. godini pripala Nikolini Todorović iz Sarajeva, za zbirku “Baštovanka Ofelija”.

Nakon proglašenja dobitnika posjetitelji festivala uživali su na prekrasnoj lokaciji nekropole stećaka Radimlja u poetsko-plesnom performansu “E da ednom prestanu gorčine…”, zasnovan na Makovim stihovima, u režiji Sabrine Begović – Ćorić. Program festivala nastavlja se bogatim kulturnim, umjetničkim i književnim sadržajem i danas, 31. jula i u nedjelju, 1. augusta, kada će festival biti zatvoren.

Previous Izetbegović u istočnoj Hercegovini
Next Vijeće za provedbu mira najoštrije osuđuje eskalaciju tenzija koje dolaze iz RS-a

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Žbanić snima film o Srebrenici

Publika u regionu, ali i cijeloj Evropi, naredne godine će biti u prilici da pogleda film o stradanjima u Srebrenici bh. rediteljice Jasmile Žbanić, koja je s filmom “Grbavica” 2006. osvojila glavnu

HISTORIJA

Kako se krojila jezička sudbina Bošnjaka: Srpsko-hrvatski lingvocid u bečkim rukavicama

Jezička sudbina Bošnjaka skrojena je u Beču 1850. godine dogovorom o jezičkom jedinstvu Hrvata i Srba, a stotinu godina kasnije u Novom Sadu zapečaćena tzv. novosadskim dogovorom istih reprezentanata. Uprkos

KULTURA I UMJETNOST

Sevdalinka u oblikovanju bošnjačkog mentaliteta i umijeću pjevanja Safeta Isovića i Himze Polovine

Sevdalinke u njihovom glasu i pjevu isijavale su najfinija stanja i osjećanja čovjeka Bosne koji voli ili čezne za ljubavlju, onom koja se ispoljava kao nerazmrsiv čvor žudnje i ekstaze,