ŽENEVA – Veličanje počinilaca međunarodnih zločina i teških kršenja ljudskih prava izaziva duboku retraumatizaciju i dodatnu štetu žrtvama, preživjelima i pogođenim zajednicama, upozorili su danas stručnjaci UN-a*, nakon što je Ratku Mladiću, bivšem generalu bosanskih Srba koji je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen za genocid, 7. septembra u Beogradu priređen pogreb uz počasti kakve se ukazuju herojima.
„Za preživjele zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije i porodice ubijenih ili nasilno nestalih osoba, zvanične počasti osobama osuđenim za takve zločine mogu produbiti patnju i potkopati sjećanje, istinu i odgovornost“, naveli su stručnjaci, dodajući da je „posebno alarmantno to što su sahrani prisustvovali visoki zvaničnici entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, gdje su se mnogi od tih zločina dogodili“.
Mladić, poznat kao „mesar Bosne“, osuđen je pred ICTY-jem za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom sukoba 1990-ih, kao i za genocid počinjen u Srebrenici i njenoj okolini 1995. godine. Mladić je preminuo dok je služio kaznu doživotnog zatvora u Hagu u augustu 2026. godine.
Prema izvještajima, njegov kovčeg prebačen je u Srbiju vladinim avionom, a iz aviona su ga iznijeli vojnici u uniformama. Mladićev kovčeg bio je pod oružanom stražom, dok su vojne medalje bile izložene, a hiljade ljudi slijevale su se u crkvu u Beogradu kako bi mu odale počast.
Tri decenije nakon zločina za koje je Mladić osuđen, preživjeli i porodice žrtava i dalje trpe njihove dugotrajne posljedice, naveli su stručnjaci.
„Naslijeđe ovih zločina nije samo stvar prošlosti“, kazali su stručnjaci. „Za toliko porodica pogođenih prisilnim nestankom njihovih najmilijih, potraga za istinom i pravdom i dalje traje.“
„Javne aktivnosti koje naizgled odaju počast osobama proglašenim odgovornim za zločine koji su šokirali savjest čovječanstva, kao i stvaranje trajnih mjesta njihovog veličanja, mogu ugroziti decenije napora uloženih u potragu za istinom, okončanje nekažnjivosti i ostvarivanje pravde i reparacija za ove zločine“, upozorili su.
„Ako takvo očigledno negiranje genocida uspije, ono će unazaditi napredak u međunarodnoj krivičnoj odgovornosti i borbi protiv nekažnjivosti, koji je izboren u strahotama Nirnberga i Tokija, kao i pred Međunarodnim krivičnim tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu“, kazali su.
„Prava žrtava na istinu, pravdu, reparaciju i garancije neponavljanja moraju usmjeravati javne politike i praksu obilježavanja sjećanja“, naveli su. „Sjećanje treba priznati njihovu patnju, očuvati historijsku istinu i podržati pomirenje.“
Pozvali su da inicijative posvećene sjećanju na prošlost žrtve stave u prvi plan, da poštuju činjenice utvrđene sudskim putem i pravnu odgovornost te da odbace negiranje i historijski revizionizam.
„Napori usmjereni na obilježavanje prošlosti trebali bi doprinijeti iscjeljenju i poštovanju ljudskog dostojanstva“, kazali su stručnjaci. „Oni ne bi trebali stvarati okolnosti koje se mogu tumačiti kao negiranje, umanjivanje ili trivijaliziranje patnje žrtava.“
„Trajno pomirenje gradi se na istini, odgovornosti i poštovanju žrtava“, naveli su stručnjaci. „Javne aktivnosti trebale bi odati počast onima koji su stradali i potvrditi dostojanstvo preživjelih i pogođenih porodica.“
Radna grupa UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke (WGEID) već se dugo bavi porodicama nestalih i nasilno nestalih osoba u regiji. Komisija za ljudska prava je 1994. godine uspostavila Posebni proces za nestale osobe, povjerivši ga članu WGEID-a Manfredu Nowaku, s ciljem da pomogne u rasvjetljavanju sudbine i mjesta gdje se nalaze nestale osobe te pruži podršku njihovim porodicama.
*Stručnjaci:
-
Grażyna Baranowska (predsjedavajuća-izvjestiteljica), Ana Lorena Delgadillo Pérez (potpredsjedavajuća), Aua Baldé, Gabriella Citroni i Mohamed Al Obaidi, članovi Radne grupe za prisilne ili nedobrovoljne nestanke.
-
Alexandra Xanthaki, posebna izvjestiteljica za oblast kulturnih prava.
-
Morris Tidball-Binz, posebni izvjestitelj o vansudskim, sumarnim ili proizvoljnim pogubljenjima.
-
Leopoldo Maldonado Gutiérrez, posebni izvjestitelj za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja.
-
Bernard Duhaime, posebni izvjestitelj za promociju istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja.
-
Pau Pérez Sales, posebni izvjestitelj o torturi i drugim okrutnim, nehumanim ili ponižavajućim postupanjima ili kažnjavanjima.
-
Matthew Gillett (predsjedavajući-izvjestitelj), Ganna Yudkivska (potpredsjedavajuća za komunikacije), Ethan Hee-Seok Shin (potpredsjedavajući za praćenje), Miriam Estrada Castillo i Mumba Malila, članovi Radne grupe za proizvoljno pritvaranje.
-
Nicolas Levrat, posebni izvjestitelj za pitanja manjina.
-
Komitet za prisilne nestanke.
Posebni izvjestitelji, nezavisni stručnjaci i radne grupe nezavisni su stručnjaci za ljudska prava koje imenuje Vijeće UN-a za ljudska prava. Zajedno se ovi stručnjaci nazivaju Posebnim procedurama Vijeća za ljudska prava. Stručnjaci Posebnih procedura rade na dobrovoljnoj osnovi; nisu zaposlenici UN-a i za svoj rad ne primaju platu. Iako Ured UN-a za ljudska prava djeluje kao sekretarijat Posebnih procedura, stručnjaci rade u svom ličnom svojstvu i nezavisni su od bilo koje vlade ili organizacije, uključujući OHCHR i UN. Svi stavovi ili mišljenja izneseni u njihovom radu isključivo su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove UN-a ili OHCHR-a.
Komitet za prisilne nestanke prati poštivanje obaveza država članica prema Međunarodnoj konvenciji za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, koju je do danas ratificiralo 78 država. Komitet se sastoji od 10 članova, nezavisnih stručnjaka za ljudska prava iz cijelog svijeta, koji djeluju u svom ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici država članica.
