U Mostaru će večeras biti svečano otvorene dvije tradicionalne manifestacije od iznimno velikog značaja za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini – manifestacija Vakufske direkcije “Dani vakufa u BiH” i jubilarna 50. manifestacija “Dani mevluda i zikra”.
U okviru obje manifestacije planirano je održavanje brojnih sadržaja, a za sutra je najavljeno otvorenje obnovljene Opijačeve tekije i Hadži Baline džamije u Mostaru.
Opijačeva tekija u Mostaru, jedan od najstarijih objekata osmanske arhitekture na tlu Bosne i Hercegovine, nakon 125 godina ponovno je zasjala u punom sjaju.
Izgrađena krajem 14. i početkom 15. stoljeća, ova tekija, smještena u naselju Šehovina, stoljećima je predstavljala duhovno i kulturno središte Mostara.
Zahvaljujući predanom angažmanu Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, u saradnji s Muftijstvom mostarskim i Medžlisom Islamske zajednice Mostar, te uz podršku Generalne direkcije za vakufe Republike Turske, tekija je spašena od potpunog nestanka. Ukupna vrijednost projekta obnove iznosila je oko četiri miliona konvertibilnih maraka.
Opijačeva tekija je svojoj osnovnoj vjerskoj funkciji služila punih 125 godina, sve do 1878. godine, kada je teško stradala tokom austrougarskog ulaska u Mostar. Na tom mjestu pružan je otpor vojsci, zbog čega su austrougarske vlasti zabranile njenu obnovu i korištenje. Prepuštena zubu vremena, tekija je godinama propadala, ostavivši iza sebe samo sjećanja i ruševine.
Kroz svoju bogatu historiju, tekija je bila svjedok najvažnijih trenutaka grada – od duhovnog i kulturnog procvata do teških perioda ratova, požara i društvenih previranja. Osim vjerske, imala je i zaštitnu funkciju, čuvajući Mostar i Stari most od upada uskoka, hajduka, palikuća, uhoda i kavgadžija.
Obnova Opijačeve tekije predstavlja veliki povratak jednog od simbola duhovnosti i identiteta Mostara. Njen značaj nadilazi vjersku ulogu – ona je izvorna tačka bosansko-muslimanskog, mostarskog i bošnjačkog kulturnog identiteta.
Vakufska direkcija, zajedno s Muftijstvom mostarskim i MIZ Mostar, ovim projektom, ne samo da je obnovila historijski objekat već je vratila i emanet vakifa – da vakufi služe zajednici. Time se oživljavaju imena i djela predaka, a današnja generacija potvrđuje da zna njegovati naslijeđe i odgovorno graditi budućnost.
– Možemo biti ponosni što smo dio generacije koja vraća znamenje naše historije – svjedočanstvo našeg trajanja i bogate kulturne baštine – izjavio je dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.
Prema historijskim izvorima, Opijačeva tekija prvi put se spominje u vakufnami Ibrahim-age Šarića. Izgrađena je na lokalitetu poznatom kao Opijačevina, a kroz generacije njom su rukovodili članovi porodice Opijača, koji su ostavili dubok trag u duhovnom životu grada.
Hadži Balina džamija u Brankovcu
Hadži Balina džamija sagrađena je u mahali koja se prvobitno zvala Bajezid Hodžina, a formirana je u periodu između 1528. i 1558. godine. Svoj naziv dobila je po jednom mesdžidu s munaricom koji se nalazio oko 200 metara istočno od Hadži Baline džamije, a kojeg je prije 1612. dao sagraditi neki Bajezid Hodža. (Hasandedić, 2000: 73)
Međutim nešto kasnije, brojem i vrijednošću arhitekture zadužbine Hadži Bale su u potpunosti preuzele primat u ovoj mahali, te će se po njemu ta mahala i nazvati. O porijeklu i životu ovog legatora ne zna se ništa pouzdano. Njegova vakufnama, koja je u originalu sačuvana, pruža nam malo podataka o članovima njegove uže porodice i detaljne podatke o zadužbinama koje je osnovao i zaviještao.
Ipak na temelju dostupnih podataka u vakufnami i drugim dokumentima može se utvrditi da je Hadži Balija sagradio sljedeće zadužbine u Hercegovini: džamiju, mekteb i medresu u Mostaru, dva mosta na Neretvi; u Konjicu i Glavatičevu, karavan – saraj u Borcima više Konjica i čatrnju na Rujištu u Zijemljima.
Hadži Balina džamija izgrađena je prije 1612. godine, i prvobitno je bila bez munare, što se da razumjeti iz sadržaja vakufname, a na temelju hronograma, koji se nalazi u jednom manuscriptu u vlasništvu Ragiba Kajtaza iz Mostara, gdje se navodi da je slijepi Osman-ef. Golić 1762. godine dao sagraditi munaru uz ovu džamiju.
Na temelju jedne druge godine koja je bila uklesana na šerefi munare, može se utvrditi da je munara popravljena 1842. godine. Džamija je s haremom uz nju zapremala površinu od 410 m². Zatvorena je 1940. godine, a iako je bila u dobrom stanju, srušena je u ljeto 1950. godine.
Uz svoju džamiju u Brankovcu Hadži Balija je podigao jedan mekteb za podučavanje djece pravilnom čitanju Kur’ana i osnovnim principima islama.
Hadži Balina džamija i Opijačeva tekija- Dukomentarna emisija Putokazi.
