Na prepunom Trgu „Alija Izetbegović“, u srcu Bužima, sinoć je svečano otvorena jubilarna 30. „Slobodarski dani viteškog grada Bužima“, koja već tri decenije okuplja saborce, građane, patriote i prijatelje iz cijele Bosne i Hercegovine i dijaspore.
Manifestacija je započela tradicionalnom 24. Večeri Kur’ana, koja je i ove godine bila snažan duhovni uvod u program posvećen sjećanju na brigadnog generala Izeta Nanića, šehide 505. viteške brigade, i sve borce Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Prije duhovnog programa upriličen je službeni prijem u Muzeju 505. viteške brigade, posjeta Turbetu rahmetli generala Nanića i šehida, te obilazak Muzej sobe, nakon čega je uslijedilo svečano otvaranje manifestacije.
Manifestaciju je zvanično otvorio načelnik općine Bužim, Mersudin Nanić, koji se u svom govoru obratio prisutnima snažnim riječima koje su odjeknule dostojanstvom i odlučnošću:
”Dame i gospodo, poštovani učači Kur’ana, predstavnici svih nivoa vlasti, braćo i sestre – eselamu alejkum i dobro nam došli u naš ponosni, viteški Bužim! Danas s ponosom i dubokim poštovanjem stojimo ovdje da otvorimo 30. „Slobodarske dane viteškog grada Bužima“ – manifestaciju kojom već tri decenije čuvamo sjećanje na našeg komandanta, narodnog heroja generala Izeta Nanića, šehide 505. brigade i sve branitelje Bosne i Hercegovine. Mi iz Bužima večeras poručujemo: mi nismo samo preživjeli – mi smo pobijednici! Naš opstanak je naša pobjeda. Naša budućnost je emanet. Posebno ističem da ova godina nosi dodatnu težinu – 30 godina od pogibije generala Nanićasimbola hrabrosti, časti i nepokolebljive borbe za domovinu. Manifestacija „Slobodarski dani“ mora ostati Dan kulture sjećanja i opomena da sloboda nije poklon – ona se stječe, čuva i prenosi. Zahvaljujem Medžlisu IZ Bužim i Organizacionom odboru na predanoj organizaciji. Neka je vječan rahmet našim šehidima. Neka živi naš Bužim. Neka živi Bosna i Hercegovina. 30. „Slobodarske dane viteškog grada Bužima“ – proglašavam otvorenim!“
Manifestacija traje do 15. augusta, a program obuhvata brojne kulturne, sportske i historijske sadržaje koji svjedoče o snazi pamćenja, jedinstvu naroda i viteštvu koje ne blijedi.
Tri decenije od pogibije generala Armije RBiH Izeta Nanića
Na današnji dan, 5. augusta 1995. godine, poginuo je Izet Nanić, general Armije Republike Bosne i Hercegovine, bužimski komandant i heroj oslobodilačkog rata, javlja Anadolu.
Nanić je bio komandant 505. viteške bužimske brigade 5. korpusa Armije RBiH.
Jedinice 5. korpusa, uporedo s “Olujom” u Hrvatskoj, započele su akcije oslobađanja teritorija. Bužimska 505. viteška brigada, na čelu s Izetom Nanićem, razbila je neprijateljske linije na Čorkovaći i krenula prema Dvoru na Uni.
Samo nekoliko sati prije konačne deblokade u rejonu Vijenca, iz zasjede je ubijen komandant Izet Nanić.
Noć prije pogibije komandant Izet Nanić je u svom ratnom dnevniku zapisao: “Sve je u igri… Nadam se da će uspjeti. I ja sa njima, a onda narod. Pobjeda je blizu. Bit će naša ako Bog da Bosna i Hercegovina. Osjećam da mogu uraditi zamišljeno, da mi je snage i sreće. Sve sam uložio. Nestalo je struje. Sretno.”
Izet Nanić rođen je 4. oktobra 1965. godine u Bužimu. Bio je drugi od njihovih sedam sinova. Do 1992. godine radio je kao aktivno vojno lice u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA). Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, postaje komandant jedne od najuspješnijih brigada Armije BiH – bužimske 505. viteške brigade.
Podaci kazuju da bužimska 505. viteška brigada, pod komandom Izeta Nanića, nikada u svojoj zoni odgovornosti nije izgubila ni milimetra teritorije, a da su oslobodili više od 300 kvadratnih kilometara okupirane teritorije Bosne i Hercegovine.
Za ratne zasluge, brigadni general Izet Nanić odlikovan je “Zlatnim ljiljanom” 1994. godine, a posthumno 1998. i “Ordenom heroja oslobodilačkog rata”.
Nakon osnovne škole, Izet Nanić završava Srednju vojnu školu u Zagrebu. Vojnu akademiju upisuje 1984. u Beogradu (smjer RV PVO). Jednu godinu boravi i u Sarajevu, da bi konačnu vojnu naobrazbu stekao u Zagrebu 1987. godine. Naredne četiri godine radi kao poručnik ARJ PVO JNA u Kragujevcu.
