Švedski ministar odbrane: “Spremni smo braniti Švedsku”

Švedski ministar odbrane: “Spremni smo braniti Švedsku”

Zbog sumnje u teritorijalne pretenzije Moskve, Švedska se priprema na najgori scenario. Gotland, strateški važno švedsko ostrvo ponovo se naoružava a razmišlja se i o mogućem ulasku te zemlje u NATO.

Henrik Hellvard okončava ručak u udobnom kafe-restoranu na baltičkom ostrvu Gotland. Prisjeća se svog obaveznog vojnog roka, koji je služio na ovom švedskom ostrvu prije nekoliko desetljeća, gdje je naučio boriti se protiv “neprijatelja”. “Uvijek su to bili Rusi”, smije se. “Uperili bismo puške i razgovarali o njima.”

Uvijek je postojao dobar razlog za vježbe u cilju odbrane ovog geostrateškog dragulja: jer ako osvojite Gotland, onda  kontrolirate zračni prostor i pristup moru sve do Estonije, Latvije i Litve, skupa s Finskom.

“Rusi” nisu pokušavali zauzeti Gotland (osim višesedmiočne okupacije ostrva početkom 1800-ih). Naprotiv, nakon prestanka Hladnog rata, švedska vlada je svoje odnose s Moskvom procijenila tako stabilnim da je odlučila potpuno razoružati ostrvo. Od tada pa do 2005. godine na Gotlandu nije bilo permanentno stacioniranih vojnih jedinica.

Tri godine kasnije Rusija je napala Gruziju, ali Niklas Granholm, direktor studija Švedske agencije za odbrambena istraživanja (FOI), kaže da je reakcija Zapada bila previše mlaka da bi poslužila kao sredstvo odvraćanja. “Zvona za uzbunu su se oglasila”, rekao je on za DW, “ali mi smo ih prigušili i vratili se na spavanje.” Tek 2016., dvije godine nakon što je Moskva ilegalno anektirala Krim, švedska je vlada poslala vojnike i tenkove natrag na Gotland. “To što je Rusija pokazala da je spremna upotrijebiti vojnu silu protiv svojih manjih susjeda – to je promijenilo procjenu situacije ovdje na Gotlandu”, objasnio je Granholm.

Ministar odbrane: “Spremni smo braniti Švedsku”

Takva procjena situacije dodatno se promijenila proteklih mjeseci, kada je Rusija počela gomilati vojnike na granici s Ukrajinom. Ruski ratni brodovi izvode vježbe u Baltičkom moru. Švedski ministar odbrane Peter Hultqvist kaže da se napad na njegovu zemlju ne može isključiti. “Imate 100.000 vojnika stacioniranih oko Ukrajine i potpun i direktan vojni pristup Rusa u Bjelorusiji. Imate istorijat [hibridnih] napada na Litvaniju i Poljsku a tu je i vrlo brutalna retorika Kremlja”, objasnio je. „Tako da to ima uticaj na cjelokupnu sigurnosnu situaciju. Ono što sada želimo učiniti je da budemo jasni i kažemo da smo spremni braniti Švedsku i zbog toga radimo to što radimo na Gotlandu.”

Schweden Gotland Soldaten Armee
Švedska vojska na ostrvu Gotland u Baltičkom moru

Ali, ono na čemu Švedska ne radi je promjena njenog statusa u NATO-u. Ova zemlja nije požurila da se pridruži Zapadnom vojnom savezu. Sam Hultqvist tome se protivi, i kaže da to nije potrebno budući da Stockholm ima 20-ak sporazuma o obrambenoj saradnji s drugim zemljama, uključujući i sporazum sa SAD, kao i da ima sigurnosne garancije unutar Evropske unije i “veoma dobre odnose” sa susjednom Finskom. “Pripremili smo se za situaciju u slučaju potrebe za interoperativnim djelovanjem i mogućnostima saradnje s drugim zemljama”, rekao je on za DW. “Ako se nešto dogodi ovdje u našoj regiji, to će se izravno odraziti na sve zapadne zemlje i NATO, tako da ćemo se morati zajednički nositi sa takvom situacijom.”

Dobre komšije nisu dovoljno dobre?

No, naša zemlja ne može računati da će NATO iz svog vlastitog interesa potaknuti akciju u ime Švedske, kaže predsjednik parlamentarnog Odbora za odbranu Pål Jonson. “Možemo se nadati, možemo pretpostaviti, možemo poželjeti da dobijemo podršku od NATO-a, ali ne možemo to sa sigurnošću znati dok se ne pridružimo ovom vojnom savezu”, kaže on za DW. “Možemo imati saradnju po pitanu odbrane, ali to je nešto što je kvalitativno drugačije od saradnje koju imate kada ste član NATO-a. To je ključno za Švedsku, jer se naše sigurnosno okruženje ozbiljno pogoršalo tokom posljednjih godina.”

Kao primjer rastuće prijetnje, Jonson navodi povećane cyber napade, dezinformacije, propagandu i izravna strana ulaganja u kritičnu infrastrukturu. Vjeruje da je švedska javnost zbog toga “značajno” promijenila svoje stavove o Zapadnom vojnom savezu u odnosu na vrijeme od prije nekoliko godina. “Otprilike jedna trećina stanovništva danas podržava članstvo u NATO-u, jedna trećina je neodlučna, a jedna trećina je protiv”, objašnjava on i dodaje: „Stvari rade za nas”. Jonson lobira kod svojih kolega kako bi Švedska postigla potrebnu većinu u švedskom parlamentu za ulazak u NATO.Geostrateški položaj švedskog ostrva Gotland, koje ima ključnu poziciju u Baltičkom moru

Geostrateški položaj švedskog ostrva Gotland, koje ima ključnu poziciju u Baltičkom moru

Niklas Granholm iz Švedske agencije za odbrambena istraživanja (FOI) vjeruje čak da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao napraviti neke nagle poteze u Baltičkom moru, “Mislim da bismo vrlo brzo mogli aplicirati za članstvo u NATO-u jer bi tada imali drugačiju polaznu situaciju”, objasnio je dodavši kako bi se “neka vrsta pro-NATO koalicije formirala vrlo brzo.”

Vječno pitanje: Kako će se sve to okončati?

Čak ni dugogodišnji posmatrač prilika u Rusiji kakav je Granholm ne želi da nagađa o sljedećim potezima Kremlja. “To je pomalo poput jedne igrice s pilićima, u kojoj jedan od vozača – u ovom slučaju Rusija – upravo baca volan kroz prozor”, kaže on. “Tako da nažalost, po mom mišljenju, idemo u neku vrstu sudara.”

Upitan kako bi mogao izgledati taj “crash”, on kaže: “To je nepredvidljivo a kada jednom krene sukob, sve je moguće. I ne možete znati kako će sve na kraju završiti.”

Vraćamo se na Gotland, gdje Henrik Hellvard kupuje namještaj za svoju novu ljetnu kuću. Kaže da nije “zabrinut”, ali priznaje da je malo manje optimističan nego prije šest mjeseci kada je kupio plac. “Nismo navikli da je vojska u Švedskoj tako vidljiva”. Sliježući ramenima, on istovremeno dodaje: “Strah od Rusa oduvijek je bio prisutan, još od vremena kada sam bio dijete. Tako da sve to zapravo nije ništa novo.”

Previous Mehmedović: Predstavnici RS-a došli na sjednicu samo kako bi podržali grantove
Next 'Od životne nepravde do kosmičke pravde'

You might also like

NAŠI DANI

Ping: Kineski radnici u Bosni i Hercegovini šire prijateljstvo, a ne virus

Ambasador Narodne Republike (NR) Kine u Bosni i Hercegovini Ji Ping obišao je u četvrtak zajedno s Udruženjem “Bosansko-kinesko prijateljstvo” kineske radnike i menadžere na gradilištima na Koridoru Vc, poddionica

ŽIVOT

SANSKI MOST: Komšije nakon požara porodici izgradile novi krov

  Mještani sela Vrše, desetak kilometara od Sanskog Mosta, pokazali su izuzetnu humanost i solidarnost, te su za vikend izgradili potpuno novi krov na kući koja je izgorjela u protekli

NAŠI DANI

Stanovnik Ukrajine ruskim vojnicima: ‘I ja sam Rus, ali živim u ovoj državi. Vi imate svoju državu, mi imamo svoju’

“Šta radite ovdje, do đavola? I ja sam Rus, ali živim u ovoj državi. Vi imate svoju državu, mi imamo svoju. Zar vi nemate problema u svojoj zemlji da rješavate?