Tradicija bosanskog ćilima

Tradicija bosanskog ćilima

.. Ali ne samo da su džamije ćilimima prostrte, nego ćeš i u privatnim kućama naših, pa i siromašnih muslimana naći lijepih i velikih ćilima i baš ti ćilimi ugodno se dojimlju stranca, koji prvi put ulazi u muslimansku kuću ili bogomolju.

‘Zanimljivo je pitanje’, veli neki pisac ‘odakle je došla umjetnost tkanja ćilima u Bosnu? Je li se ona razvila iz primitivnih početaka tekstilne vještine, koju nalazimo kod u Slavena, pa i u Bosni, ili je ona ušla putem tuđe kulture., koja si je prokrčila put u Bosnu?’

On sam sebi odgovara i dolazi do zaključka, da je tkanje ćilima po svoj prilici prešlo sa istoka, sa islamom u Bosnu.

A zašto? Zato, jer ćeš na istoku naći u svakoj kući, pa i u skranje fukare ćilime, dočim na zapadu imaju ćilime samo bogataši; sirotinja za nje ni ne zna.

‘Sudimo i po tom’, veli isti pisac ‘ da su ćilimi prešli sa islamom u Bosnu, jer svaki musliman ili muslimanka, kada klanja, valja da prostre pustekiju ili serdžadu i da se na njoj Bogu moli. Ćilimi što se i danas tku u Bosni, tku se po uzoru istih istočnih tkanina, koje i u Bosni nalazimo.

Da je industrija ćilima sa istoka prešla u Bosnu, vidi se i po tom, što je ta grana tekstilne industrije još i danas vrlo razvijena u onim zemljama, kojima su zapovijedali Osmanlije: u onim zemljama, u kojima nijesu Osmanlije vladali, industrija je ćilima vrlo neznatna.

Malo po malo razvila se je industrija ćilima u cijeloj zemlji, kao kućni obrt, pa bi čovjek, koji ne bi znao, da je ta grana tekstilne industrije prešla od Osmanlija, mislio, da joj je sijelo u Bosni, a ne na istoku.

Uvidiv bosanska vlada, da naš narod u ovim zemljama, ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ćilima i da bi se tom granom tekstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privrede, otvorila je zemaljsku radionicu ćilima u Sarajevu. U toj radionici radi dnevno do dvije stotine vještih radilica, a njezini proizvodi ne samo da su stekli lijep glas u zemlji, nego još više u inozemstvu, a osobito na izložbama u Budimpešti, Beču i Bruselju.

Ćilime izrađene u bosansko-hercegovačkoj radionici ćilima, izvoze i u inozemstvo, a na po se u Njemačku, Francusku i Englesku, gdje su svojom lijepom izradom i solidnom građom na glasu.

Izvor: Antun Hangi ‘Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini’, 1906.

(MiruhBosne)

Previous U ovoj bosanskoj općini su preduhitrili Luksemburg: U Prozoru besplatan javni prijevoz
Next Nastavlja se obračun: Bosanska Prevent grupacija napada njemačkog giganta Volkswagen

You might also like

OTPOR BOSNE

Premijerno prikazan film “Za nju vrijedi umrijeti” o liku i djelu rahmetli Safeta Hadžića

U prepunoj multimedijalnoj sali Općine Novi Grad danas je održana akademija posvećena heroju odbrambeno – oslobodilačkog rata, rahmetli Safetu Hadžiću, na kojoj je premijerno prikazan dokumentarno – igrani film “Za

BAŠTINA

Ostrožac – krajiški dragulj polahko vraća stari sjaj

Srednjovjekovne utvrde i gradovi, manje ili više očuvani, prošarali su pitomo i prelijepo područje Cazinske krajine, podsjećajući na minula vremena koja su imala burne tokove u ovom kraju. Općina Cazin ima više takvih

BAŠTINA

Novi Travnik: Zanimljive priče o ‘Kamenim svatovima’ i staroj džamiji (Video)

Nekropola stećaka Maculje u narodnu poznatija kao “Kameni svatovi” nalazi se u Novom Travniku. Iako nije najpoznatija nekropola, sigurno je najpoznatija legenda. I za džamiju u Šenkovićima vežu se razne priče.  Video Kanal