Tradicija bosanskog ćilima

Tradicija bosanskog ćilima

.. Ali ne samo da su džamije ćilimima prostrte, nego ćeš i u privatnim kućama naših, pa i siromašnih muslimana naći lijepih i velikih ćilima i baš ti ćilimi ugodno se dojimlju stranca, koji prvi put ulazi u muslimansku kuću ili bogomolju.

‘Zanimljivo je pitanje’, veli neki pisac ‘odakle je došla umjetnost tkanja ćilima u Bosnu? Je li se ona razvila iz primitivnih početaka tekstilne vještine, koju nalazimo kod u Slavena, pa i u Bosni, ili je ona ušla putem tuđe kulture., koja si je prokrčila put u Bosnu?’

On sam sebi odgovara i dolazi do zaključka, da je tkanje ćilima po svoj prilici prešlo sa istoka, sa islamom u Bosnu.

A zašto? Zato, jer ćeš na istoku naći u svakoj kući, pa i u skranje fukare ćilime, dočim na zapadu imaju ćilime samo bogataši; sirotinja za nje ni ne zna.

‘Sudimo i po tom’, veli isti pisac ‘ da su ćilimi prešli sa islamom u Bosnu, jer svaki musliman ili muslimanka, kada klanja, valja da prostre pustekiju ili serdžadu i da se na njoj Bogu moli. Ćilimi što se i danas tku u Bosni, tku se po uzoru istih istočnih tkanina, koje i u Bosni nalazimo.

Da je industrija ćilima sa istoka prešla u Bosnu, vidi se i po tom, što je ta grana tekstilne industrije još i danas vrlo razvijena u onim zemljama, kojima su zapovijedali Osmanlije: u onim zemljama, u kojima nijesu Osmanlije vladali, industrija je ćilima vrlo neznatna.

Malo po malo razvila se je industrija ćilima u cijeloj zemlji, kao kućni obrt, pa bi čovjek, koji ne bi znao, da je ta grana tekstilne industrije prešla od Osmanlija, mislio, da joj je sijelo u Bosni, a ne na istoku.

Uvidiv bosanska vlada, da naš narod u ovim zemljama, ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ćilima i da bi se tom granom tekstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privrede, otvorila je zemaljsku radionicu ćilima u Sarajevu. U toj radionici radi dnevno do dvije stotine vještih radilica, a njezini proizvodi ne samo da su stekli lijep glas u zemlji, nego još više u inozemstvu, a osobito na izložbama u Budimpešti, Beču i Bruselju.

Ćilime izrađene u bosansko-hercegovačkoj radionici ćilima, izvoze i u inozemstvo, a na po se u Njemačku, Francusku i Englesku, gdje su svojom lijepom izradom i solidnom građom na glasu.

Izvor: Antun Hangi ‘Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini’, 1906.

(MiruhBosne)

Previous U ovoj bosanskoj općini su preduhitrili Luksemburg: U Prozoru besplatan javni prijevoz
Next Nastavlja se obračun: Bosanska Prevent grupacija napada njemačkog giganta Volkswagen

You might also like

NAŠI DANI

“Stazom bosanskih vitezova” u subotu u Blagaju

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u subotu će u Blagaju biti održana manifestacija “Stazom bosanskih vitezova”. Planiran je pohod mladih i građana prema Starom gradu i defile konjanika, dok

BAŠTINA

Motivi bosanskog ćilima od cvijeća u centru Cazina

U centru grada Cazina, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, cvijećem su izvezeni motivi tradicionalnog bosanskog ćilima. Kako je zabilježio fotoreporter AA, cvijećem “vezeni” bosanski ćilim nalazi se ispred zgrade gradske

BAŠTINA

Završena munara na Aladža džamiji u Foči

Privode se kraju radovi na vanjskom dijelu Aladža džamije u Foči koju je 1549. godine izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana, a koja je u potpunosti srušena u augustu