Travničanka pravi moderne fesove i čuva višestoljetnu tradiciju

Travničanka pravi moderne fesove i čuva višestoljetnu tradiciju

Historičarka i modna dizajnerica Esma Imširpašić iz Travnika u slobodno vrijeme radi u vlastitoj radionici i u novom ruhu proizvodi fesove koji se kao tradicionalni odjevni predmeti danas mogu vidjeti samo kod folklornih ansambala. 

Masovna upotreba fesa na ovim prostorima datira od početka 18. stoljeća i uglavnom su ga nosili muškarci, ali u različitim formama su ga koristile i žene.

Na tragu očuvanja višestoljetne tradicije, Imširpašić kreira moderne verzije ženskog fesa i već je vlasnica sopstvenog brenda “Feslook“.

Za razliku od tradicionalnih verzija crvenog platnenog fesa, vrijedne ruke Travničanke Imšipašić danas prave nešto bogatije forme sa različitim modnim detaljima.

Profesorica historije na travničkoj Elči Ibrahim-pašine medresi Imširpašić slobodno vrijeme provodi u vlastitoj radionici kako bi podmirila narudžbe za moderne fesove koje stižu iz svih dijelova zemlje i šire.

Imširpašić je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakla da ne koristi mašine, već isključivo ručno pravi moderne fesove, a da joj je za jedan fes potrebno i do osam sada rada. Ponajviše muke joj predstavlja nabavka adekvatnih i kvalitetnih materijala.

Ističući kako kao historičarka vjeruje da je važno čuvati tradicionalne predmete, Imširpašić je kazala da su žene u Bosni i Hercegovini kroz historiju uvijek nosile neki odjevni predmet na glavi.

Kazala je da je fes i u prošlosti slovio za gradsku nošnju Bošnjakinja, a da su i njeni moderni fesovi dobili mnoštvo pozitivnih komentara u tom kontekstu.

“Na ovaj način smo prekinuli praksu da fes nose samo učesnici narodnih igara i vratili ga na ulice. Uvjerena sam da je fes nešto što će nositi majke i u miraz ostavljati svojim kćerkama. Fes nema rok trajanja“, kazala je Imširpašić.

Fotoreporter: AA/Mustafa Ozturk

Naglasivši da je jedina osoba koja trenutno pravi fesove u Bosni i Hercegovini i da na tržištu nudi jedinstven proizvod, Imširpašić je kazala da vodi računa o očuvanju tradicionalnog identiteta fesa, ali da ga i obogaćuje i modificira ovisno o potražnji kupaca.

“Cilj mi je da mladim generacijama pobudim interes za tradiciju i da im ojačam svijest o potrebi čuvanju te tradicije na način da se lijepe stvari ponovo oživljavaju u praksi“, kazala je Imširpašić.

Previous Baton - veliki vojskovođa iz doline rijeke Bosne
Next Ibišević i Lulić u 2017. zaključili reprezentativnu karijeru

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Kilogram najskuplje sušene bosanske gljive može se prodati za čak 250 maraka

Bosna i Hercegovina bilježi rast izvoza kako samoniklih tako i gljiva iz uzgoja. Potražnja za ovom zdravom i ukusnom namirnicom sve je veća te se sve više ljudi u Bosni

BAŠTINA

Konjički Muzej drvorezbarstva čuva bh. baštinu sa UNESCO-ove liste (VIDEO)

Muzej drvorezbarstva umrežio je konjičke drvorezbare i objedinio svu tehniku i historiju zanata u jednu priču. Prilika je to, i primjer, za promociju bosanskohercegovačke kulturne, ali i svake druge baštine.

KULTURA I UMJETNOST

Manifestacija “Tri kraljice“ oživila duh srednjovjekovne Bosne

Muzej grada Zenice, u prostoru srednjovjekovne tvrđave Vranduk kod Zenice, u kojoj se nalazi i stalna postavka tog muzeja, bio je domaćin centralne regionalne manifestacije “Tri kraljice“. Kako je objasnio