U Bihaću i Cazinu održane javne tribine “Kulturno naslijeđe Bosne – o bosanskom jeziku, književnosti i još ponešto o Bosni“

U Bihaću i Cazinu održane javne tribine “Kulturno naslijeđe Bosne – o bosanskom jeziku, književnosti i još ponešto o Bosni“

U organizaciji Regionalnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosanske krajine u Bihaću (Muzej AVNOJ-a) i Cazinu (Kulturni centar) održane su javne tribine „Kulturno naslijeđe Bosne – o bosanskom jeziku, književnosti i još ponešto o Bosni“ čiji su uvodničari bili akademik prof.dr. Dževad Jahić i akademik Abdulah Sidran.

Ispred Reginalnog odbora na tribinama se obratila prof.dr. Vildana Pečenković, dekanesa Pedagoške akademije Univerziteta u Bihaću. Tribine je moderiraro generalni sekretar VKBI mr.sc. Emir Zlatar.

Građanima Bihaća i Cazina akademici Sidran i Jahić prezentirali su najznačajnije aspekte o bosanskom jeziku, bošnjačkoj i bosansko-hercegovačkoj književnosti te ulozi koju imaju jezik i književnost u oblikovanju identiteta bosanskog i bošnjačkog naroda.

„Sasvim je jasno da je nakon više od 150 godina potiskivanja i negiranja Bosne i Bošnjaka, prije svega od strane političkih i akademskih centara moći iz susjednih država, uz nečasnu ulogu domaćih antibosanskih snaga, dokazano da se radi o „nemogućoj misiji“.

Obnovljena državnost Bosne i Hercegovine i predan rad najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca u prethodnih tridesetak godina prezentirao je domaćoj, regionalnog i svjetskoj javnosti nemjerljivo kulturno naslijeđe i bogatstvo, posebno bosanskog jezika, književnosti i bosanske historije.

Akademik Sidran podcrtao je važnost bošnjačke poeme „Hasanagica“ koja se smatra svjetskim književnim blagom, o čemu je najznačajnije iskaze dao neprevaziđeni Johann Wolfgang von Goethe. Profesor Jahić istakao je značaj izrade višetomnog Rječnika bosanskog jezika, koji predstavlja najobuhvatniji rječnik bilo kojeg južnoslavenskog jezika, ukazujući na pogrešnu jezičku politiku u socijalističkoj Jugoslaviji pojašnjavajući  lingvističku teoriju o jezičkim centrima i periferijama, koja je bila pogrešno postavljena. Istaknuta je nedovoljna briga, čiji je uzrok vjerovatno neznanje i nekompetentnost kadrova koji vode ove resore u državnim institucijama u BiH, u kontekstu podrške stručnjacima i istraživačima koji se bave izučavanjem, istraživanjem i prezentiranjem temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka, posebno u oblasti lingvistike, književnosti, historije, geografije, muzičke i likovne umjetnosti.

Bosna i njen narod imaju mnogo toga za ponuditi ukupnoj kulturnoj baštini Evrope i svijeta. Period koji je pred nama obavezuje nas da hitno pristupimo reformi obrazovnog sistema jer postojeći sistem je deatomiziran, neodrživ i kao takav predstavlja najveću opasnost za očuvanje kulturnog identiteta naroda. Istaknuto je da je udžbenička politika, posebno u osnovnim školama, neadekvatna i hitno je potrebno napraviti analizu te ponuditi školske programe iz oblasti grupe predmeta na bosanskom jeziku koji će snažnije prezentirati našu baštinu posebno iz oblasti jezika, književnosti, historije, geografije, umjetnosti. Svjedočimo birokratizaciji u ovoj oblasti gdje su najznačajniji naučni autoriteti uglavnom zaobiđeni što je nepoznata praksa u razvijenim državama.“

Na tribinama su se obratii premijer Unsko-sansko kantona Mustafa Ružnić i gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević, koji su izrazili zahvalnost na ovim javnim tribinama ističući opredjeljenje da se ovakvi susreti podrže i omogući građanima Bosanske krajine da prošire svoja znanja o samima sebi.

Tribine su podržali Vlada Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, te gradovi Bihać i Cazin.

Previous U alžirskom gradu Oran svečano otvorene 19. po redu Mediteranske igre
Next Izetbegović u Nevesinju: Moramo biti jaki ako želimo da budemo ravnopravni

You might also like

BAŠTINA

Obilježavanje 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne

Svečanom akademijom, koja je održana 15. ovog mjeseca u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, počela je manifestacija “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata”, a koju organizuje Gazi Husrev-begov vakuf. Manifestacija “Dani Gazi

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

‘Slabo dolazimo pameti i gledamo da udovoljimo drugima.’

Mula Mustafa Bašeskija poznati je bošnjački ljetopisac iz 18. vijeka. Najpoznatije Bašeskijino djelo je “Ljetopis o Sarajevu”, u kojem autor govori o dešavanjima u svom rodnom gradu u periodu od

KULTURA I UMJETNOST

Naučni skup u Zenici o temi ‘Šta je nama Kulin ban’

Okruglim stolom na temu “Šta je nama Kulin ban”, koji je održan na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, Forum građana Zenice i s aspekta nauke dao je svoj doprinos obilježavanju 830.