U Kongresu SAD saslušanje o Balkanu: Probosanski stavovi i preporuke novom predsjedniku

U Kongresu SAD saslušanje o Balkanu: Probosanski stavovi i preporuke novom predsjedniku

U Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD u toku je saslušanje na kojem učestvuju stručnjaci za Zapadni Balkan.

Oni daju prepruke budućnoj administraciji, koju će predvoditi Džo Bajden (Joe Biden), o tome kakve stavove zauzeti prema našoj regiji.

Stručnjaci, među kojima su bivša državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), profesor Džon Hopkins univerziteta Danijel Server (Daniel Serwer) i analitičar Januš Bugajski (Janusz), novoj administraciji dat će preporuke za dalje djelovanje na Balkanu.

Saslušanje je otvorio kongresmen Eliot Engel, predsjedavajući Komiteta.

On je najprije govorio o Kosovu, potom i o Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da je uskoro godišnjica potpisivanja sporazuma u Parizu kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da je Dejton zaustavio rat ali je kreirao pat poziciju. Dodao je da je Bosna i Hercegovina sada etnički kontrolirana država koja je „zaglavila“ u ovoj situaciji.

– Bosna je zamrznuta, Republika srpska blokira odluke od interesa za Bosnu i Hercegovinu. Ovo mora prestati – rekao je Engel.

Dodao je da Bajden mora pitati šta dolazi sljedeće, jer Dejton više ne funkcioniše.

Potom se obratila Medlin Olbrajt.

Ona je također podsjetila da je uskoro 25 godišnjica Dejtona.

– SAD i saveznici su uradili pravu stvar da zaustave krvoproliće na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.

No, regija se suočava danas s mnogo izazova. Balkan je danas stabilniji nego što su mnogi mislili. Zemlje nisu otišle u nasilje već rade na integracijama – rekla je Olbrajt.

Dodala je da je Bajden angažiran na Balkanu još iz vremena dok je bio senator.

– Znam da razumije ovu regiju i njenu važnost za SAD. Njegov tim je spreman da pomogne zemljama da krenu naprijed u integracijama – rekla je ona.

Dodala je da je ova vizija regiona danas u opasnosti.

Korupcija je veliki problem a nacionalistički lideri koriste etničke podjele, naglasila je. Dodala je da Kina i Rusija provode svoje interese u regiji.

– Naredna administracija mora razviti novu regionalnu strategiju. Predlažem tri elementa. Prvi je uska saradnja sa EU. Zemlje Balkana trebaju biti u EU – kazala je ona.

Kao drugo, kazala je da se mora obračunati s korupcijom.

Na kraju, SAD i saveznici trebaju se okrenuti regionalnom pristupu te treba osnažiti ekonomske veze zemalja sa EU.

– Kosovo treba postati normalna država u UN-u. U Bosni i Hercegovini je Dejton zaustavio rat ali lideri žele zadržati vlasti makar time zadržavali i državu. SAD moraju pomoći državama da krenu naprijed. Sprema sam da uradim sve što mogu da pomognem novoj administraciji da uspije – naglasila je.

Nakon nje se obratio Danijel Server.

– Suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine jednako su opterećeni kao i Kosovo. Daytonski sporazum postignut prije 25 godina ostavio je teritorijalnu podjelu i etničku podjelu vlasti, završavajući strašni rat. Ta formula više nema smisla za međunarodnu zajednicu koja plaća mnoge račune u Bosni i Hercegovini ili za njene građane koji trpe disfunkcionalno upravljanje – kazao je Server.

Naveo je da Dayton danas služi interesima „etničkih pljačkaških barona“, od kojih „jedan naoružava svoju državnicu za odcjepljenje, drugi ga ohrabruje, a treći se žali“.

– SAD bi trebale pritisnuti Evropljane da sankcioniraju one koji zagovaraju nezavisnost Republike srpske te da ojačaju i premjeste svoje trupe, uz vidljivu podršku SAD, u grad Brčko na sjeveroistoku zemlje kako bi blokirali secesiju. Sjedinjene Države bi trebale blokirati prekomjerno rusko naoružavanje entitetske policije, kao i hrvatsko i srbijansko političko uplitanje – istakno je Server.

Evropa i SAD žele postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu koja se može kvalificirati za članstvo u EU, navest će u svom govoru.

– Takva Bosna i Hercegovina neće se temeljiti na etničkoj podjeli moći, već na većini građana koji biraju svoje predstavnike. Kantoni i entiteti, kao i etnički veto i ograničenja, nestat će.  Amerikanci i Evropljani trebali bi pozdraviti mogućnost novog građanskog ustava. Niko izvan Bosne i Hercegovine ne može reformirati njen Ustav. Potreban je narodni pokret. Sjedinjene Države, zajedno s Evropljanima, trebaju zaštititi taj narodni pokret od represije, dok lišavaju entitete finansijskih sredstava i preusmjeravaju ih na centralnu vladu i općine – Serverov je stav.  

Nakon Severa govorio je Bugajski. 

– Stalne prijetnje integritetu Bosne i Hercegovine moraju imati posljedice i kazne, jer ograničavaju ekonomski razvoj, ograničavaju strana ulaganja, podstiču međuetničke nesloge, radikalizam i ugrožavaju opstanak države – istaknuo je Bugajski.

Bugajski predlaže i da se Bosna i Hercegovina što prije približi članstvu u NATO kako bi se odbio negativan utjecaj Rusije. Ističe kako će to donijeti sigurnost svim narodima u Bosni i Hercegovini i spriječiti izglede za oružane sukobe i podjele.

– U ovoj klimi državne paralize, srpski entitet se neprestano pomicao s autonomije prema suverenitetu, a njegov vođa Milorad Dodik, s moskovskim financijskim, političkim, i propagandnom podrškom stalno nade u podjele. To je dovelo u iskušenje i neke hrvatske političare da pozovu za formiranje trećeg entiteta. Bošnjački političari su još uvijek predani očuvanju teritorijalnog integriteta – navodi Bugajski, između ostalog.

Da bi riješili bosanski ćorsokak, navodi on, američki dužnosnici usko sarađujući s predstavnicima EU moraju osmisliti putokaz za dalekosežne administrativne, ustavne i izborne reforma.

– Bez napretka u sljedećih nekoliko godina nova frustrirana generacija 25 godinama nakon Dejtona bi ponovno mogla posegnuti za drugim oružjem kao izlazom iz slijepe ulice. Za razliku od 1990-ih, Vašington mora spriječiti izbijanje nasilja i ne pokušavati da ga ugasi nakon što se razbukta. Status quo između dva entiteta nije održivo dugoročno rješenje i može se pretvoriti u regionalni haos – smatra Bugajski.

Američka administracija u tandemu s EU ima, kako ističe, na raspolaganju nekoliko alata kojima može promovirati reforme i njegovati građansku Bosnu i Hercegovinu.

– Diplomatska, politička i materijalna podrška građanskoj politici u cijeloj zemlji može se značajno povećati, vladavina zakon se može ojačati kako bi se osiguralo da se pravosudni sustav odvoji od političkog interesa. Ekonomski instrumenti su i mrkva i štap – potičući reformu, jačanje centralne vlade i učinkovitije lokalne samouprave, istodobno istiskujući sredstva entitetima i kantonima koji blokiraju funkcioniranje države. Separatisti mogu biti potisnuti i sankcionirani razotkrivanjem njihove korupcije i ilegalnih veza s ruskim oligarsma – navodi Bugajski.

(Avaz/MiruhBosne)

Previous Vlada KS utvrdila Program mjera za zapošljavanje 1.219 osoba sa biroa
Next Bosna i Hercegovina ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU

You might also like

NAŠI DANI

Pitanje je vremena kada će velikosrpski nacionalizam početi da grize samog sebe

Više od 30 godina je prošlo od takozvanog Događanja naroda i antibirokratske revolucije kojom je počelo gušenje autonomija Vojvodine i Kosova, ali i apsolutno preuzimanje kontrole Slobodana Miloševića. Novi Sad

NAŠI DANI

Građani Bosne i Hercegovine za godinu “popili” 96 miliona KM kahve

Iako većina bh. građana dnevno uživa u nekoliko šoljica kafe, rijetko ko poznaje put zrna kafe koja iz dalekih zemalja preko posrednika završavaju u tržnim centrima. S obzirom na to

NAŠI DANI

Potvrđena optužnica za genocid u predmetu Zoran Malinić

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 16.10.2020. godine optužnicu u predmetu Zoran Malinić koja optuženog Zorana Malinića tereti da je počinio krivično djelo genocid iz člana 171. tačke a) i b) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine