Promocija knjige “Istorija Bosne i Hercegovine” autora indijskog porijekla Irfana Mirze, univerzitetskog profesora u Sjedinjenim Američkim Državama, predstavljena je sinoć u izdanju na bosanskom jeziku, u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Pozdravnu riječ prisutnima uputio je predsjednik VKBI emeritus prof.dr. Kasim Trnka, zahvaljujući se autoru i njegovoj porodici na večerašnjem dolasku i ovom važnom istaživačkom poduhvatu.
Posebna zahvalnost upućena je predsjedniku Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Sulji Mustafiću i predsjedniku Bošnjakog nacionalnog vijeća u Srbiji dr. Fuadu Baćičaninu na večerašnjem dolasku i prisustvu na promociji sa svojim saradnicima.
Moderator promocije, generalni sekretar VKBI Emir Zlatar, u uvodnom izlaganju napomenuo je da je do promocije došlo na inicijativu člana VKBI dr. Harisa Silajdžića koji je ohrabrio Irfana MIrzu na ovaj poduhvat, a kojeg je upoznao tokom njegove humanitarane misije tokom agresije na RBIH devedesetih godina, kada je Mirza u više navrata boravio u Bosni i Hercegovini i pružao podršku državnom rukovodstvu tokom njihovog boravka u SAD. Zlatar je posebnu zahvalnost izrazio supruzi autora Sabini MIrza koja je bosanskohercegovačkog porijekla i koja je bila važna podrška na izradi ove knjige, kao i kćerki Alisi i sinu Harisu. Izražena je zahvalnost autoru koji je odlučio da sav prihod od prodaje ovog izdanja knjige donira VKBI-u. Kompletna izrada i štampa knjige izvedena je u aranžmanu autora, koji je i izdavač knjige na bosanskom jeziku. Moderator je napomenuo da je autor odlučo da se prisutnima koji nisu u mogućnosti kupiti knjigu ista pokloni.
Knjiga je plod višedecenijskog autorovog istraživanja po raznim svjetskim arhivima i izvorima te u samoj Bosni i Hercegovini, a bavi se historijom od prvih poznatih tragova ljudskog bitisanja na ovom tlu do dana današnjeg, dobrim dijelom i genetičkim istraživanjima o stanovništvu.
Važno je napomenuti da je promocija upriličena 25. avgusta u znak sjećanja na 25. avgust 1992. godine kada su agresorske snage JNA i Vojske RS zapalile Gradsku VIjećnicu, koja je tada bila sjedište Nacionalne biblioteke i kojom prilikom je spaljeno gotovo 2 miliona različitih knjiga i rukopisa.
Promotori knjige bili su doc.dr. Sedad Bešlija, zamjenik predsjednika VKBI i direktor Instituta za historiju UNSA i prof.dr. Enes Dedić, naučni saradnik u Institutu i član VKBI.
U svom izlaganju Bešlija je istakao:
“Kada je historija Bosne i Hercegovine u pitanju, tokom 20. stoljeća u javnom prostoru su se uvriježile određene percepcije o našoj prošlosti koje se mogu sažeti u sljedećih nekoliko sentenci: „Bosna je poznata najviše po pisanju stranaca. I to najčešće u negativnom kontekstu.“ „Istraživati i pisati o historiji Bosne je uvijek pod nekom vrstom cenzure.“ „Historiju Bosne pišu Beograd i Zagreb.“ „Bosna nema svoju zvaničnu napisanu historiju.“ U odnosu na tu percepciju i zaključke, čiji je eho i danas jak, prošlo je četvrt novog 21. stoljeća. Danas s ponosom možemo istaknuti sljedeće sentence o historiji Bosne i Hercegovine: „Bosna ima svoje institucije koje se brinu o naučnom istraživanju vlastite prošlosti. Dosadašnji rezultati su impresivni.“ „Bosna ima svoje historičare koji potpuno slobodno, bez ikakve cenzure, pišu o njenoj historiji.“ „O Bosni se piše u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici, Bihaću i drugim bh. gradovima. O Bosni se piše u cijelom svijetu, na svim kontinetnima. Istina, još uvijek imamo problem sa pisanjima u Banjaluci i zapadnom dijelu Mostara. Čak su danas unekoliko objektivnija pisanja o historiji Bosne u Beogradu i Zagrebu od ta dva naša grada. Ali, to je izraz naše postdejtonske realnosti.“ „Bosna ima napisanu historiju, nekoliko pojedinačnih autorskih publikacija i od 2023. institucionalnu univerzitetsku sintezu na kojoj ne radilo 50 doktora nauka iz Bosne.“ Uprkos tome što je relativizacija historijskih činjenica i historijski revizionizam izuzetno jak i žilav na Balkanu i što ćemo se nositi s tim izazovom permanentno i u narednom periodu, ovo stoljeće je stoljeće otkrivanja, produbljivanja, afirmiranja, redefiniranja, reinterpretacije historije Bosne i Hercegovine i bosanskog identiteta. Imamo priliku, kroz pisanu riječ i audio-vizualnu tehnologiju brendirati historiju Bosne i bosanski identitet u domaćoj, regionalnoj, evropskoj i svjetskoj javnosti. Koliko će ta prilika trajati ne znamo. Do nas je koliko ćemo biti u stanju tu priliku iskoristiti. Danas smo ovdje okupljeni da zajedno odamo priznanje i podržimo jedno djelo koje dolazi iz, naizgled, neočekivanog pravca – od autora koji nije rođen ovdje, koji nije odrastao s našim školskim udžbenicima, niti s našim kolektivnim traumama i snovima, ali koji je odlučio da piše o nama, o Bosni i Hercegovini – s poštovanjem, znatiželjom i s ciljem da doprinese našem razumijevanju sebe. Irfan Mirza je američki državljanin porijeklom iz Indije i bosanski zet, čovjek koji je tokom agresije na našu zemlju 1992. godine učestvovao u slanju humanitarne pomoći, i neko ko je, očito, Bosnu uzeo k srcu dublje nego mnogi koji su ovdje rođeni. Njegova knjiga pod naslovom „Istorija Bosne i Hercegovine“ koja je ovih dana objavljena u Vankuveru, u trećem izdanju na bosanskom jeziku, rezultat je višegodišnjeg rada, istraživanja više od 500 relevantnih bibliografskih jedinica na više jezika, prema izboru autora, i duboke volje da se historija naše zemlje predstavi – ne samo nama, nego i stranoj i bosansko-američkoj publici – na jasan, sažet, ali historijski utemeljen način. Knjiga je koncipirana poput leksikona – kroz natuknice, kroz kratke tematske prikaze, prema odabiru autora, – i upravo u toj strukturi leži njena posebna vrijednost. Ona nije pokušaj da se napiše nova “velika historija”, već da se pomogne ljudima, naročito mladima, da u moru informacija i dezinformacija, dobiju strukturiran pregled najvažnijih događaja, procesa, ličnosti i pojmova koji su oblikovali bosanskohercegovačku prošlost. I u tom smislu, ovo djelo nije samo knjiga. Ono je osnova – za razgovor, za obrazovanje i edukaciju, za identitetsku potragu i za međunarodno razumijevanje. Dopustite mi da ovdje istaknem dvije ključne vrijednosti ovog poduhvata: Prvo, riječ je o rijetkom primjeru da se jedan “stranac”, kako bismo mi rekli, posveti istraživanju bosanske prošlosti na afirmativan način. Ne iz puke egzotike, ne da bi nas objektivizirao ili podučavao kako treba – već da bi pomogao. Irfan Mirza vjeruje da historija Bosne i Hercegovine zaslužuje pažnju i afirmaciju. I on tu pažnju daje – svojim vremenom, svojim znanjem, i svojim riječima. Drugo, u vremenu kada se historija piše i briše preko noći, kada negatori genocida zauzimaju javni prostor, kada nam se skoro svakodnevno ponavlja međunarodna mantra ostavite se prošlosti, okrenite se budućnosti, kada se mladi sve više povlače iz razgovora o prošlosti – ovakve knjige su mostovi. Mostovi prema generacijama koje dolaze, mostovi prema dijaspori, i mostovi prema svijetu koji nažalost, zna više o svjetskim influenserima nego li o opsadi Sarajeva. Zato ne trebamo ovu knjigu čitati samo kao pregled događaja – nego kao poziv na odgovornost. Na odgovornost da se historija Bosne i Hercegovine ne ostavi u rukama onih koji je iskrivljuju ili poriču. Irfan Mirza je dao svoj doprinos. Na nama je da to prepoznamo – i da nastavimo. Da pišemo, da učimo, da obrazujemo, da zastupamo svoju zemlju – argumentima, znanjem i dostojanstvom. Baš kao što to Irfan podučava mlade kroz Bosansko-američki institut, gdje volontira kao predsjedavajući grupe za obrazovanje. Na kraju, želim reći da je ova knjiga i nešto više od zbirke historijskih činjenica. Ona je izraz ljubavi jednog čovjeka prema zemlji svoje supruge, ali i prema pravdi i istini. I to je, možda, najveća pouka koju iz nje možemo izvući – da se Bosna i Hercegovina može voljeti i braniti na razne načine. Knjigom. Riječju. Obrazovanjem. Veliko hvala na uloženom trudu za zajedničku stvar gospodinu Mirzi i svima koji su dali doprinos da se ova knjiga publikuje i na bosanskom jeziku.”
Profesor Dedić u svom izlaganju istakao je:
Nakon izlaganja promotora moderator Zlatar je zamolio producenta i režisera dokumentarnog filma “Bosanski vitez”, Adnana Čuharu i Tarika Hodžića, čija je svjetska premijera filma održana na netom završenom SFF-u, da se obrate i osvrnu na saradnju sa Irfanom Mirzom i njegovoj ulozi u kreiranju i realiziranju ovog važnog dokumentarnog filma o Bosni i njenom narodu.
Na koncu publici se obratio autor Irfan Mirza.
Sarajevo, 25.08.2025. godine
