U Hrvatskoj je u toku jednodnevni bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar privrede.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan niko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.
Mediji u susjedstvu izvještavaju da su pusti dućani širom RH.
Savjetnik potrošačkog udruženja “Halo inspektor” Josip Kelemen gostovao je u N1 i komentirao bojkot.
“Izrazito smo zadovoljni i ugodno iznenađeni što su se građani odazvali u tolikom broju na miran način izraziti svoje nezadovoljstvo. Ljudi se osjećaju prevareno i kao budale. Podržali su nas čak i oni dobrostojeći, osjećaju se isto i tvrde da sad plaćaju stotinu eura što su prije stotinu kuna.”
Trgovci i proizvođači nisu najzadovoljniji, kao i neki poduzetnici. Krive jedni druge, a i treće, za cijene.
“Kažu da trgovine nemaju morala, što znači da će trgovac učiniti sve kako bi povećao profit. Činjenica jest da oni moraju raditi i zarađivati. Niko od njih nije očekivao ovoliki revolt, posebno jer je to prvi put da su se ljudi odlučili tako ujediniti. Dok se u Americi bore za svakog potrošača, ovdje nisu stali s podizanjem cijena. Što se tiče krivaca… Ljudi nisu znali kolike su marže, gdje se to objavljivalo? Sad se sve prezentiralo. Možda je država to znala, ali zašto nije ništa poduzela. Ok, trgovci kažu da nisu krivi, ali što će potrošači napraviti, kazniti dobavljača?”
Ni smanjenje PDV-a ne utječe na spuštanje cijena.
“Čuli smo da je Vlada snizila PDV na određene artikle. Trgovci nisu snizili cijene. Zašto nije pokrenut mehanizam da bi se vidjelo što se dogodilo i u čemu je problem? Mehanizmi zaštite potrošača i nadzora tržišta nisu funkcionirali. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je posljednje dvije godine spavala. Upozoravali smo na divljanje cijena i niko nije reagirao, onda smo upozoravali na cjenovno divljaštvo tokom turističke sezone, niko nije reagirao. Eskaliralo je pred blagdane, potrošnja je porasla, u međuvremenu smo shvatili da su cijene otišle još prema gore jer su trgovci i dobavljači zaključili da to mogu. Rješenja su povećati kazne, pojačati nadzor i ojačati mehanizme za zaštitu potrošača. Također, potrebno je istražiti imali kartelizacija i kako se formira cijena određenog proizvoda.”

Možemo konstatovati kako je građanima R Hrvatske došlo na naplatu i ono što se dešava tokom turističke sezone u toj zemlji. Nerijetko su kritike po tom pitanju komentarisane na način – da je ta zemlja lijepa i da su zbog toga visoke cijene opravdane, da je cilj elitni turizam… Dok se gostima iz okolnih zemalja poručivalo da idu na jeftinije destinacije.
Svakako, red je upozoriti na sličnu tendenciju i u našoj zemlji. Rast cijena evidentan je posljednjih godina u Bosni i Hercegovini u trgovinama i ugostiteljstvu. S početka je bio izražen u turističkim mjestima, što je poslužilo kao primjer i drugima…