U Sarajevu obilježen Dan Ahdname: Događaj značajan za očuvanje multietničkog bića Bosne i Hercegovine

U Sarajevu je danas održana 12. po redu manifestacija Dan Ahdname na kojoj je svečano obilježena 554. godišnjica od uručivanja Ahdname sultana Fatiha II Mehmeda bosanskim katolicima, kojom su im garantovana prava vjerskog djelovanja i sigurnost.

Manifestacija je održana u organizaciji udruženja Bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”, koja već osmi put dodjeljuje najveća godišnja priznanja kao što su povelja “Prijatelj Bosne” koja je dodijeljena Turskoj vojnoj misiji u BiH i povelja “Zlatna Ahdnama”, dodijeljena Raifu Dizdareviću, fra Mili Babiću i Jovanu Divjaku, te brojne zahvalnice.

Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja Bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”, rekao je da su ove godine posebno istakli značaj unapređenja odnosa između Bosne i Hercegovine i Turske za koju je Bosna i Hercegovina, kako je kazao, na neki način vezana kroz osmanski period, koji simbolizuje upravo Ahdnama.

“Obilježavanje Dana Ahdname je značajan zbog multikulturalnosti ljudskih prava i sloboda, zbog zajedništva koji je osmanski period uspostavio ne samo u Bosni i Hercegovini, nego na svim prostorima gdje je bila osmanska imperija”, rekao je Halilović.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka otvorio je ovogodišnju manifestaciju Dan Ahdname, podsjetivši na događaj kojim je prije 554 godine bosanskim katolicima garantovana sigurnost.

“Garantovano je ono zašta se mi ovdje u gradu Sarajevu borimo, ono zašta se mi u Bosni i Hercegovini i dalje borimo i zašta ćemo se, siguran sam, i u budućnosti boriti. Ovaj skup pokazuje da je to tako i potvrđuje da smo na pravom putu i iskreno se nadam da ćemo još jako puno vremena ostati na tom putu”, rekao je Skaka.

Mirko Pejanović, predsjednik ovogodišnjeg Odbora za dodjelu priznanja istaknutim pojedincima naveo je da je Bosna i Hercegovina, kao multietnička država, rijetki dragulj na svijetu i Evropi i da “ovi pojedinci doprinose da vrijednosti multietničkog, multireligijskog, zajedničkog života budu njegovane i da na temelju tih vrijednosti bh. društvo egzistira u svom miru i svom napretku”.

Govoreći o Ahdnami i o sultanu Mehmeda II Fatiha koji je nakon osvajanja Bosne 1463. godine bosanskim franjevcima garantovao ličnu i imovinsku sigurnost, Pejanović je kazao da taj momenat ima historijsku i kulturološku dimenziju, a koji će biti značajan za “očuvanje višerelegijskog, višekulturnog i multietničkog bića Bosne i Hercegovine”.

“Ta vrijednost je sadržana kasnije i u najvažnijim međunarodnim dokumentima UN-a o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, a to je prije svega pravo na identitet, pravo na ispovijest, pravo na vršenje vjerske službe i pravo na vjerske objekte i obrede”, istakao je Pejanović.

Na današnji dan prije 554 godine osmanski sultan Mehmed II Fatih je, nakon osvajanja Bosne 1463. godine, bosanskim franjevcima na polju u Milodražu kod Kiseljaka izdao čuvenu Ahdnamu.

Fatih je Ahdnamu predao fra Anđelu Zvizdoviću, starješini franjevačkog reda u Bosni i Hercegovini, kao dokument kojim bosanskim katolicima garantuje ličnu i imovinsku sigurnost, kao i slobodu vjerskog djelovanja.

Izdavanju Ahdname prethodio je čuveni govor gvardijana Bosanske franjevačke kustodije fra Anđela Zvizdovića, u kojem je on od sultana Mehmeda II Fatiha zatražio garanciju života i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obećavši mu pri tome da će biti “poštovan kao bosanski kraljevi”. U znak poštovanja, sultan je svojim plaštom ogrnuo fra Anđela Zvizdovića.

Izvor: Agencije