U Sarajevu održana premijera dokumentarca o Nedžadu Ibrišimoviću

U Sarajevu održana premijera dokumentarca o Nedžadu Ibrišimoviću

 

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu večeras je premijerno prikazan dokumentarni film “Igra riječi i sjena – Nedžad Ibrišimović” koji govori o životu i djelu velikog bh. književnika, slikara i vajara, javlja Anadolu Agency (AA).

Alema Kazazić, scenaristica filma, tim povodom je istakla da su više od godinu i pol dana radili na prikupljanju građe za ovaj dokumentarni film, te vodili razgovore sa porodicom Ibrišimović o tome kako bi se on mogao uraditi.

“Ono što smo mi primijetili je da takav film uopšte nije ni postojao. Naime, ovo je prvi biografski film na ovaj način napravljen. Odlučili smo se da radimo film koji će u fokusu imati njegovo književno djelo. Željeli smo da film napravimo što vjerodostojnije, pa smo uključili ljude koje je Ibrišimović tokom života volio i sa kojima se družio, te koji su nam mogli iz prve ruke govoriti o njemu i kao čovjeku i kao umjetniku. Tako da imamo akademika Abdulaha Sidrana, kritičara i profesora Edina Pobrića, zatim smo pričali sa profesorom Seadom Šemsovićem”, rekla je Kazazić.

Dodala je i kako su, osim toga, imali pristup i u privatnu arhivu porodice Ibrišimović.

“Malo je poznato da je književnik Damir Ovčina mnoge dvoje naučne radove uradio na djelima Nedžada Ibrišimovića. I naravno vrata svojih domova su nam otvorili i porodica Ibrišimović sa svojom arhivom gdje smo zajedno iznašli jako puno neobjavljenih fotografija i jako puno video materijala”, kazala je Kazazić.

Film je nastao u režiji Himze Mihaljevića, a prema scenariju Aleme Kazazić. Produkciju potpisuje Udruženje Baština i Federalna televizija kao koproducent.

O Nedžadu, u filmu govore akademik Abdulah Sidran, prof. dr. Sead Šemsović prof. dr. Edin Pobrić, književnik Damir Ovčina, te sinovi Oro Ibrišimović i Zlatan Ahmed Ibrišimović.

Njegovi sinovi govore o životu njihovog oca, odnosno kako je bilo živjeti uz njega te iznose neke detalje koji su zanimljivi ljudima koji mu nisu mogli biti blizu.

TV premijera filma “Igra riječi i sjena – Nedžad Ibrišimović” bit će upriličena 7. marta, u 20.30 sati u programu Federalne televizije.

-Prisjetimo se ovom prilikom jedne od najljepših pjesama o Bosni.

Stihovi koje je napisao rah. Nedžad Ibrišimović.

 

BOSNA

Bosna, to je jedna dobra zemlja.
Kad plače klobučaju kiseljaci,
sagni se i pij, niko se ne ljuti.

U Bosni ima jedna tišina,
u toj tišini jedna njiva,
u toj njivi obeharalo stablo.

Bosna zimi po svu noć srebrom zvoni.

Bosna ima Bosanca.
Kad Bosanac liježe na počinak,
on polahko glavu spušta na zemlju,
da zemlju ne povrijedi.

Bosna ima majku.
Majka se popne na brdo iznad pruge,
pa mahne mašinovođi.
Majka mahne mašinovođi,
a lokomotiva vrisne.

Bosna ima kuću.

U kući živi starica.
Njen osmijeh je ajet o Džennetu.

Izuj obuću kad prelaziš
Koranu, Glinu, Savu i Drinu.

Operi noge u rijekama.
Bosna je ćilimom zastrta.

 

(MiruhBosne/AA)
Previous Odata počast Goranu Čengiću u sklopu obilježavanja Dana pravednika
Next Kakanjski farmeri bilježe rekord u proizvodnji svježeg kravljeg mlijeka (Video)

You might also like

HISTORIJA

Svjedoci bosanskih srednjovjekovnih povelja – ’12 dobrih Bošnjana’

– Poslije naracije, u bosanskim poveljama vrlo se često pominju svjedoci. To su istaknuta vlastela koja čine jednu vrstu dvorskog savjeta vladaočeva. Istovremeno oni su jemci tome da će se

KULTURA I UMJETNOST

U Bošnjačkom institutu održan Međunarodni naučni simpozij na temu „Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski Pogledi“

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića bio je organizator Međunarodnog simpozija na temu „Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski Pogledi“ koji je održan jučer, 19. decembra 2023. godine. Simpozij je otvorila v. d. direktorica

BAŠTINA

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1. februara 1888. godine

Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim