Home » Uprkos agresiji i neprestanim destrukcijama: Bosna ima veći privredni rast od Srbije!
Ekonomija/Biznis

Uprkos agresiji i neprestanim destrukcijama: Bosna ima veći privredni rast od Srbije!

Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta iz Sarajeva, i Milan Ćulibrk, ekonomista i glavni urednik beogradskog sedmičnika NIN govorili su za RSE o ekonomiji dvije zemlje – Bosne i Hercegovine i Srbije. Odgovarali su na pitanja novinara Omera Karabega, kojeg je iznenadio podatak da Bosna i Hercegovina ima veći privredni rast od Srbije.

Bilo je riječi o tome kako privrednici Bosne i Hercegovine savladavaju blokade koje im postavljaju nacionalni lideri, kako se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvališe ekonomskim uspjesima, iako privreda Srbije zaostaje za privredom mnogih država u regionu, o velikim državnim preduzećima koja koče razvoj privrede u Srbiji, zašto Vučić na rukovodeća mjesta u tim preduzećima postavlja nestručne, ali njemu lojalne ljude, kako Bosna i Hercegovina zbog podeljenog privrednog prostora godišnje gubi pola milijarde eura, da li je u Bosni i Hercegovina bilo smanjivanja plata i penzija kao u Srbiji, kao i o tome koliki je stepen siromaštva u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Omer Karabeg: Moram priznati da sam se iznenadio kada sam prije neki dan naišao na podatak da je Bosna i Hercegovina, koja je u stalnim političkim blokadama, i prošle i pretprošle godine imala veći privredni rast od Srbije. Bosna i Hercegovina je 2015. godine imala rast od 3,2 posto, a Srbija 0,8 posto, dok je prošle godine stopa rasta Bosne i Hercegovine bila 3 procenta, a Srbije 2.8 posto. Znamo da se Aleksandar Vučić stalno hvali da Srbija ima najuspješniju privredu u regionu.

Milan Ćulibrk: Hvalospjevi zvaničnika su jedno, a realnost je nešto sasvim drugo. Nije samo Bosna i Hercegovina ispred Srbije. Srbija je posljednja u regionu ako se gleda period od izbijanja globalne krize 2008. godine naovamo. Ukupni rast Srbije u tom periodu bio je tek nešto oko 3 do 4 procentna. U istom periodu Bosna i Hercegovina je uspjela povećati svoj bruto domaći proizvod za oko 10 posto, a Crna Gora za skoro 14. Albanija i Makedonija imale su takođe dvocifreno povećanje. Svi su ubjedljivo brže rasli od Srbije osim Hrvatske koja ne može da se poredi sa ostalim zemljama regiona, jer ima mnogo veći standard i članica je Evropske unije. Od zemalja zapadnog Balkana, koje su kandidati za EU, Srbija već godinama ekonomski najlošije stoji.

U BIH još uvek žive ideje koje su dovele do agresije na ovu zemlju: Muris Čičić

U Bosni i Hercegovini još uvijek žive ideje koje su dovele do agresije na ovu zemlju: Muris Čičić

Muris Čičić: Bosna i Hercegovina ima značajne probleme zbog toga što još uvijek žive one ideje koje su dovele do agresije na ovu zemlju. Vijesti koje stižu iz Bosne i Hercegovine su uvijek najgore, one su uvijek politizirane i zamagljuju ono što se zove realni život. S druge strane, postoji neka elementarna žilavost poduzetnika i želje da se ide dalje bez obzira na političko okruženje. Ako izuzmemo globalnu recesiju, koja je trajala nekoliko godina i koja se odrazila i na našu zemlju, Bosna i Hercegovina od 1996,1997. godine naovamo raste po prilično solidnim stopama. One su bile 6-7 posto, a onda su se ustalile na oko 3-5 posto, što po mom mišljenju nije dovoljno. Ali to je ipak dokaz da postoji vitalnost bosanske privrede koja uprkos političkom sistemu i političkim okolnostima ipak pokazuje prilično dobre stope rasta.

Kisela jabuka

Omer Karabeg: Privreda Bosne i Hercegovine raste uprkos tome što tamošnja država ne funkcioniše. Zašto Srbija, koja ima organizovanu i jaku državu, ima slabije ekonomske rezultate?

Milan Ćulibrk: Posljednjih pet godina Srbija bi imala stabilniju političku scenu da skoro svake godine nisu bili izbori. Ako tražite racionalan razloge za te česte izbore, nećete ga naći. A izbori nisu dobar ambijent za biznis. Ko god je planirao da investira on će sačekati da vidi izborne rezularate, pa će tek onda početi da razmišlja o investiranju. No bez obzira na to, vladajuća stranka je pet godina imala stabilnu parlamentarnu većinu i mogla je da uradi sve što je htjela, ali mnoge stvari u ekonomskoj sferi nisu urađene. Tu prije svega mislim na reformu javnih preduzeća. Tu kiselu jabuku nijedna srpska vlada do sada nije htjela da zagrize. Vučićeva vlada je smogla hrabrosti da smanji penzije i plate u javnom sektoru, što je nepopularna mjera, ali nije uradili nešto što za šta bi imala podršku javnosti, a to je reforma javnih preduzeća. Ta preduzeća se u Srbiji tretiraju kao feudi i dijele se kao partijski plijen nakon izbora. Tamo se smještaju partijski ljudi, pa njima ne rukovode profesionalci. Zbog toga se u tim preduzećima svake godine nagomila po nekoliko stotina miliona eura gubitka koje moraju da pokrivaju poreski obveznici. Na taj način se bukvalno neutrališu pozitivni efekti fiskalne konsolidacije koja je obavljena zahvaljujući smanjenu plata i penzija.

Srbiji su za održivi rast i razvoj neophodne stope rasta od bar 5 procenata, a mi smo daleko od toga. Bez takvog rasta ne možete očekivati da će se poboljšati standard stanovništva, a Srbija ima najniže prosječne plate u cijelom regionu. Uspjela je prošle godine, zahvaljujući političkoj krizi u Makedoniji, da pretekne Makedonce za 2-3 eura, dok sve ostale zemlje u regionu imaju daleko veće prosječne plate od Srbije.

Omer Karabeg: Bosanskohercegovačka privreda je strahovito opterećena jer mora da izdržava ogromnu administraciju. Pored organa na nivou Bosne i Hercegovine, postoje i slični organi na nivou dva eniteta, a enitet Federacije ima još i deset kantona od kojih svaki ima svoju vladu i ministarstva. Svi ti ministri imaju i savjetnike i sekretarice i šofere – i ko zna šta još. Kako privreda uopšte može sve to da izdržava? Koliko bi privredni rezultati bili bolji da nema tolikog administrativnog balasta?

Muris Čičić: Taj čudni sistem, koji je nastao spletom političkih okolnosti, ipak je doprinio određenoj decentralizaciji koja je omogućila razvoj lokalnih inicijativa i narastanje privrednih potencijala u lokalnim zajednicama. Tako da u Bosni i Hercegovini imate čudo općinskog razvoja. Petnaestak općina širom BiH pokazuje izvanredne rezultate. Tamo gdje imamo sposobnu općinsku administraciju i preduzimljive poduzetnike industrijska i poljoprivredna proizvodnja i izvoz cvjetaju. Općine kao što su Goražde, Tešanj, Teslić, Laktaši, Grude u tome prednjače. S druge strane, i Bosna i Hercegovina kao i Srbija ima veliki problem s javnim sektorom. On u BiH sigurno neće biti reformiran, jer su zaposleni u javnim preduzećima poslušni glasači nacionalističkih stranaka, pa političarima nije u interesu da ih izgube.

Cjelovit razgovor