Uspješna tradicija gajenja jagoda još od Kulina bana

Uspješna tradicija gajenja jagoda još od Kulina bana

U ovom malom mjestu kod Visokog, svako drugo domaćinstvo bavi se proizvodnjom jagoda, za sopstvene potrebe ili za prodaju. Uz povoljnu klimu i tehnologiju malč folije, srhinjske jagode nadaleko su poznate.

Ako su se nekada u Imotskoj Krajini pitali šta se bijeli u gori zelenoj, danas bi se mnogi sa prelijepog pogleda na malo mjesto Srhinje pitali šta se crni u gori zelenoj. Nit’ su crni labudovi nit’ šatori. Gotovo svaka druga oranica prekrivena je crnom malč folijom i to sa razlogom.

Ne postoji tako malo mjesto gdje se danas gotovo svako drugo domaćinstvo bavi uzgojem jagode za vlastite potrebe ili prodaju i koristi u tehnologiji  crnu malč foliju radi suzbijanja rasta korova, gubitka vlage i omogućavanja bržeg sazrevanja jagode. Srhinje mjesto nadomak Grada Visoko, okruženo šumama, brdovitog krajolika, kojeg presjeca šumski potok mjesto je odakle će za nešto manje od dva mjeseca stići na tržište nadaleko poznate srhinjske jagode.

Tradicija gajenja ide daleko u prošlost 

Među 1.367 stanovnika ovog mjesta, danas niko ne zna tačan odgovor ko se prvi počeo baviti uzgojem ovog voća. Oni najstariji opet se sjećaju “svog vakta” i djedova koji su i prije njih sadili jagode u Srhinju, Topuzovom polju i Biskupićima. Igramo li se hitorijski dokazanim činjenicama i prostorom gdje se i danas sade, sigurno dolazimo do zaključka da tradicija seže daleko u prošlost.

Proširena dolina rijeke Bosne, oko današnjeg Visokog bila je središte najvećeg poljoprivrednog regiona u srednjoj Bosni, a današnji Biskupići, mjesto gdje je prvi bosanski ban Kulin sagradio crkvu i gdje je pronađena poznata Kulin – banova ploča.

Pitate se kakve to veze ima sa nepreglednim oranicama pod zasadima jagode danas? U srednjem vijeku, one su služene na važnim događajima i uglavnom, bogatim ljudima (kraljevi, plemići i slično). Na primjer, zapisano je da je kralj Francuske, Šarl V, imao u svom kraljevskom vrtu čak oko 1.200 sadnica jagoda. Zbrojimo li 2 i 2 – Biskupići naselje uz Srhinje, mjesto gdje je boravio ban Kulin, kraljevski Grad Visoko, Srednji vijek, širi prostor gdje se danas uzgajaju jagode i eto odgovora pa makar i logičan bio, da one na ovom prostoru imaju veoma dugu tradiciju uzgoja i konzumiranja.

Uvijek ima dobru cijenu

Danas se ovdje radi o ozbiljnoj komercijalnoj proizvodnji, a zašto baš tako dobro uspijevaju na ovom prostoru, odgovor daje i struka. Svi mikroklimatski uvjeti su idealni, većina oranica su strukturno vrlo plodne sa blago kiselom reakcijom pH 4,6 – 6,4 i visokim procentom vlažnosti tla, što za uzgoj jagoda predstavlja vrlo povoljnu proizvodnu klimu.

Uskoro će mjesec maj, užurbano se radi na zasadima ovog voća i pripremi za prvu berbu, nakon čega će visočke ulice ispuniti isti oni ljudi koji i uzgajaju jagode ali tada u ulozi prodavača. Ne žale se na cijenu, jagoda svake godine u zavisnosti od vremenskih prilika ima dobru vrijednost. Najskuplje su one poslije prve berbe, oko 4.5 KM/kg, a kasnije u sezoni se cijena spusti i do 2.00 – 2.50 KM/kg.

Ne plaše se ovdašnji jagodari niti za kvalitet, on nije upitan. Problem su uvozni šleperi ovog voća iz drugih zemalja i loše vrijeme (grad), ipak to je nešto na što se ne može uticati. Uvoz jagode vrlo često obori cijenu. One iz uvoza sazriju ranije i prije stignu na tržište, neupitno lošijeg kvaliteta što uveliko kvari i reputaciju domaćih jagoda. Naše, ako su ubrane ujutro, već u vrijeme podneva su na tezgama, stolovima, marketima spremne za prodaju. Ima dovoljno za sve, ove godine prema registrovanim površinam u Srhinju, očekuje se berba na oko 60 do 70 dunuma, što je dovoljno i za visočko ali i šire tržište.

Cijela porodica bavi se uzgojem

Na širem području ovog sela, Topuzovog polja, Biskupića, Donjeg i Gornjeg Moštra očekuje se prinos od oko 200 tona jagoda. Kod registrovanih porodičnih gazdinstava, sa upisanim 1 – 2 dunuma pod zasadima, gdje se većinom cijela porodica bavi sadnjom, uzgojem i berbom, radna snaga je osigurana. U nekoliko poslijednjih godina većina onih koji na imanju imaju 5, 10 i više dunuma pod zasadima jagode sve teže pronalaze berače.

Specifičnost perioda berbe je u tome da se bere svaka 2 – 3 dana, a preporuka i iskustva govore da je potrebno oko 15-ak berača po jednom hektaru zasada. Za nešto manje od dva mjeseca na prodajne tezge stiže srhinjka jagoda. U iščekivanju ploda koji je sladak i bez šećera, ostaje za nadati se da će vremenske prilike poslužiti proizvođače i da će uvoznih šlepera biti manje.

Izvor: AgroKlub

Previous Volonteri pomažu starijima, kupuju namirnice i lijekove, plaćaju račune...
Next Tuzla: Građani se uglavnom pridržavaju uputa da smanje kretanje, zatvorene brojne radnje

You might also like

Ekonomija/Biznis

Očekuje se nastavak rasta bosanske metalske industrije

Uprkos tome što se posljednjih nekoliko mjeseci bilježi stagnacija obima industrijske proizvodnje, vjerujemo da će potražnja u Evropskoj uniji biti dovoljna da se nastavi rast bosanskohercegovačke metalske industrije – izjavio

MADE IN BOSNIA-387

Metaloprerađivački sektor Tuzlanskog kantona doživljava renesansu

U Bosni i Hercegovini 15.novembar se obilježava kao Dan metalaca. Metalska industrija u Bosni i Hercegovini oporavlja se od negativnih posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa. Postala je motor bosanskohercegovačkog izvoza.

MADE IN BOSNIA-387

Zlatna medalja za bh. učenike: Izumom oduševili Indonežane (FOTO)

Uz pomoć profesora Armina Trešnje, nakon nekoliko mjeseci istraživanja, pristupili su izradi i za jedan mjesec uspjeli napraviti savršen dron koji im je na ovom prestižnom takmičenju donio pobjedu. Srednjoškolci