Vakufnama Isa-bega Ishakovića: Rodni list Sarajeva

Vakufnama Isa-bega Ishakovića: Rodni list Sarajeva

 

Većina današnjih evropskih gradova osnovana je zaslugama istaknutih pojedinaca koji su iz različitih ciljeva nastojali izgraditi određene gradove. Veliki je broj primjera kroz historiju koji govore o tome kako su ugledne ličnosti na nekom prostoru podizale manje gradove koji bi se vremenom razvijali. Upravo je na sličan način započela priča Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja kontinuirano traje već 556 godina. Osnivač Sarajeva bio je ugledni vojskovođa i vizionar Isa-beg Ishaković, koji je svoju imovinu usmjerio ka izgradnji ovog grada. Značaj Isa-bega Ishakovića ogleda se također i u tome što je trasirao put ostalim dobrotvorima, prije svega Gazi Husrev-begu, koji je u velikoj mjeri doprinio razvoju Sarajeva u kasnijem periodu.

Prvi pisani dokument o graditeljskoj djelatnosti

Historičar Sedad Bešlija, sa Instituta za istoriju u Sarajevu, ističe da je utemeljitelj Sarajeva Isa-beg Ishaković poticao iz jedne veoma bogate porodice. Ova činjenica mu je sasvim sigurno omogućila ulaganje u mnogobrojna područja širom tadašnje Osmanske države, među kojima se posebno izdvajaju Novi Pazar i Sarajevo.

“Isa-beg Ishaković, sin Ishak-bega, bio je vojvoda Zapadnih strana (1440.-1463.), a od 1464. do 1470. godine drugi po redu sandžak-beg Bosne. Ishakovići su izuzetno važna porodica za bosansku historiju koja je svoje ime ugradila u temelje osmanske Bosne. Gazi Isa-beg, pored upravnih i vojnih dužnosti koje je obnašao, svoj vakuf, po kome se pamti do danas, podigao je nekoliko godina prije konačnog dolaska Bosne pod osmansku upravu, dok je još bio zapovjednik krajišta koje se protezalo od Skoplja, preko Novog Pazara i usijecalo se u srednjovjekovnu Bosnu. Taj položaj naslijedio je od oca Ishak-bega. Izuzetno bogat Isa-beg, inače je podigao više zadužbina širom Osmanske države, a na ovim prostorima je najpoznatiji po osnivanju Novog Pazara i Sarajeva. Umro je poslije 1473. godine“, navodi Bešlija.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića je dokument koji nam daje vjerodostojne podatke o osnivanju Sarajeva. Manje poznata činjenica u bosanskohercegovačkoj javnosti je da upravo ova vakufnama predstavlja prvi pisani dokument o graditeljskoj djelatnosti na ovim prostorima.

“Vakufnama Gazi Isa-bega Ishakovića, napisana u mjesecu džumade-l-ula 866. godine odnosno između 1. februara i 2. marta 1462. godine, prvi je pisani dokument o graditeljskoj djelatnosti na ovim prostorima. Premda na osnovu arheologije znamo da se tragovi života na sarajevskom području pojavljuju u dalekoj prethistoriji te da su na mjestu današnjeg Sarajeva postojale  i nestajale naseobine kroz prethistoriju, antiku i srednji vijek, pojava i djelo Isa-bega Ishakovića, predstavlja ključnu epizodu u dugoj historiji tog grada. Sarajeva onakvog kakvog ga znamo i percipiramo ne bi bilo da tadašnja osmanska uprava kroz aktivnosti svoga službenika Isa-bega nije donijela vizionarsku odluku o njegovom utemeljenju. U tome se krije tajna važnosti i značenja 1462. godine za ukupni historijski razvoj grada Sarajeva. Zato se 1462. godina s pravom označava kao godina u kojoj se nalazi datum osnutka Sarajeva jer su tada udareni temelji jednog sasvim novog grada, s novim imenom, novim sadržajima i potpuno drukčijom fizionomijom“, konstantuje Bešlija.

556 godina kontinuiranog postojanja

Sarajevo je kroz svoju historiju u više navrata bilo meta razaranja. Uz paljenje grada od strane austrijskog vojskovođe Eugena Savojskog, koje se dogodilo 1697. godine, opsada Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine spada u najtragičnije trenutke ovoga grada. Ipak i uslijed takvih okolnosti Sarajevo je opstalo i očuvalo kontinuitet svoga postojanja. Uprkos historijskim činjenicama  koje ukazuju da je Sarajevo nastalo u periodu između 1. februara i 2. marta 1462. godine, Gradska uprava grada Sarajeva još uvijek nije utvrdila tačan datum osnivanja glavnog grada Bosne i Hercegovine.

“Ono što je u tome posebno važno je da između tog, Isa-begovog Sarajeva i ovog savremenog nema hijatusa jer njegov razvoj teče u kontinuitetu sve do danas. Zato se Isa-beg Ishaković s pravom uzima kao njegov osnivač, a godina 1462. kao godina osnivanja, bez obzira što je na istom mjestu već postojao život. Ostaje da se utvrdi tačan datum osnivanja Sarajeva, a najoptimalnija polazna osnova za to je vakufnama Isa-bega. Naprimjer, Novi Pazar, grad u Srbiji i Sandžaku, kojeg je također osnovao Isa-beg, već odavno 1461. godinu uzima za zvanično obilježvanje osnutka Novog Pazara, a na zvaničnom gradskom grbu stoji upravo ta godina. Nadamo se da će nadležni organi sličnu odluku u skorije vrijeme donijeti i za Sarajevo jer su svi stručni i tehnički uslovi u tom pogledu ispunjeni.

U tom pravcu, Udruženje za zaštitu kulturne baštine ‘Isa-beg Ishaković’ iz Sarajeva ove godine je publikovalo Zbornik radova sa Okruglog stola ‘Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme’, koji je održan 3. marta 2017. godine u kojem se nalaze radovi eminentnih stručnjaka iz ove oblasti. To štivo, zajedno s još nekoliko publikacija iz prošlosti, poput Radova sa naučnog skupa ‘Prilozi historiji Sarajeva’, koji je održan u opkoljenom Sarajevu 1993. godine, a publikovani 1997. godine, daju dovoljnu stručnu i naučnu osnovu da Gradska uprava pokrene inicijativu o utvrđivanju Dana osnivanja Sarajeva“, zaključuje na kraju razgovora Bešlija.

 

Izvor: Al Jazeera

Foto: A. Delalić

Previous FIPA I BIT ALIJANSA POTPISALI MEMORANDUM O SURADNJI
Next Domaći investitori pokazuju snagu: AS Group zainteresovan za kupovinu Mercatora u Bosni i Hercegovini

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Zašto je Mak Dizdar 1971. podnio ostavku na članstvo u Upravi Udruženja književnika

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća na jugoslavenskoj političkoj, društvenoj i kulturnoj sceni lomila su se koplja koja su dvadesetak godina nakon toga zadala i smrtonosni udarac samoj

BAŠTINA

Kako je Dejan došao do arhive reisa Čauševića?

Bila je kod reisovog sina dr. Halida Čauševića, nakon čije smrti stan je bio opljačkan, arhiva nestala i, činilo se, izgubljena zauvijek… Ali nije Protekle sedmice 33-godišnji Zeničanin Dejan Spaić

KULTURA I UMJETNOST

Tešanj: Izložba “Bosna u vrijeme Kulina bana (1180-1204)”

JU Muzej Tešanj je u petak, 28. 8. 2020. godine u 17h, u dvorištu Eminagića konaka otvorila izložbu “Bosna u vrijeme Kulina bana (1180-1204)” autora Admira Hadrovića-direktora Arhiva Federacije Bosne