Zavičajni muzej Travnik ove godine proslavlja 75 godina postojanja. Direktorica Muzeja Fatima Maslić ističe da je 20025. protekla dinamično, sa mnoštvom kulturnih događaja i aktivnosti provedenih na polju očuvanja, valorizacije i promocije kulturnog naslijeđa.
– U međuvremenu započeti su i novi projekti planirani za narednu godinu. Jedan takav je i projekt arheološkog istraživanja ostataka ranokršćanske bazilike na lokalitet Kalvarija – Mali Mošunj (Vitez) koji će izvoditi Zavičajni muzej Travnik u saradnji sa Papinskim institutom za krščansku arheologiju pri Vatikanu. To je bio razlog prijema delegacije Zavičajnog muzeja Travnik u privatnu audijenciju kod Svetog oca pape Lava XIV, organizirane 11. decembra u povodu obilježavanja stote obljetnice od osnivanja Papinskog instituta za krščansku arheologiju – izjavila je Fatima Maslić za Fenu.
Na prijemu u Vatikanu bile su prisutne direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić, kustosica arheologinja i voditeljica arheoloških istraživanja Ajla Sejfuli i direktorica kompanije GS TMT Snježana Köpruner koja se kao velika muzejska i travnička mecena i ovoga puta pojavljuje kao sveobuhvatna podrška ove arheološke kampanje.
– Takvi primjeri podrške privatnog sektora radu zvaničnih institucija i projektima od značaja za Bosnu u Hercegovinu nisu uobičajeni u našoj zemlji. Iako se radi o veoma važnom međunarodnom projektu, bez podrške gospođe Köpruner Zavičajni muzej Travnik ga ne bi mogao ostvariti – ističe Maslić.
Ona je kazala da se istraživanja na platou brežuljka Kalvarija – Mali Mošunj provode u cilju otkrivanja ostataka ranokrščanske bazilike iz 4. stoljeća u čijoj bizini je 1913. godine izgrađena kapela. Fragmenti bogatog crkvenog namještaja (oltarske pregrade, baptisterija) te fragmenti keramike, novac i drugi pokretni predmeti se nalaze u arheološkoj zbirci, lapidariju i numizmatičkoj zbirci Zavičajnog muzeja Travnik. Istraživanja bi trebala omogućiti otkrivanje ostataka crkve, snimanje njenog tlocrta kao i istraživanje nadsvođenih antičkih grobnica koje se nalaze u njenoj blizini. Budući da je ovaj lokalitet bio nastanjen i u prethistorijsko doba, očekuje se pronalazak nalaza i starijih kultura koje su se na ovome prostoru smjenjivale u kontinuitetu.
– Istraživanje će omogućiti razmjenu znanja i savremenih praksi među arheolozima iz Italije, Hrvatske i naše zemlje koji će biti uključeni u ovu kampanju. Prije samog arheološkog iskopavanja prethodno će se primijeniti najsavremenije metode neinvazivnog istraživanja (lidarska i geomagnetna snimanja), a nakon iskopavanja i radiokarbonska analiza, konzervacija pokretnih nalaza i pronađenih građevinskih struktura, te stručna obrada i objavljivanje rezultata rada u međunarodnim stručnim časopisima. Ova kampanja je veoma važna ne samo zbog činjenice da će biti otkrivena i četvrta po redu ranokrščanska bazilika u središnjoj Bosni, već i zbog učešća prestižnog Papinskog instituta za krščansku arheologiju sa kojim ćemo uskoro potpisati Sporazum o saradnji – istakla je direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić.
Ona je istakla da je o saradnji razgovarano sa rektorom Instituta profesorom Stefanom Heidom na sastanku u njegovom kabinetu na kome je bio prisutan i arheolog Antun Kovčalija, koji je trenutno specijalizant na pomenutom Institutu i koji se nalazi i u ulozi suorganizatora navedenih istraživanja.
– Ovaj projekt afirmira na međunarodnom planu arheologiju kao naučnu disciplinu, kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, stručnu razmjenu i saradnju arheologa te rad i djelovanje Zavičajnog muzeja Travnik – ističe direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić. – objavila je Fena.
Drevna baština Bosne: Arijanska bogomolja…i ko zna šta još?
Arije (Aleksandrija, oko 260 – Carigrad, 336) je poropovjedao da Isus nije suvječan i istobitan s Bogom – da je stvoren od Boga. Arijeva osnovna premisa bila je jedinstvenost Boga, koji je jedini samopostojeći (što njegovo postojanje ne zavisi ni od čega drugog) i nepromjenljivo.
Atrije je bio izuzetno podržan od naroda.
Opći sabor u Nikeji (325. godine) osudio je Arijev nauk i protjerao ga u Ilirik, gdje pridobiva nove pristalice.
U protokolima Bazelskog sabora iz 1434. godine sačuvana je izjava dubrovačkog teologa, kardinala Ivana Stojkovića da je prilika da se kraljevstvo Bosne, koje je „300 godina i više zaraženo manihejskom i arijanskom jeresi” povrati u krilo crkve.
Podatak je to koji nam govori o arijanskom karakteru vjere dobrih Bošnjana, pravih krstjana kakvim su sebe smatrali.
Istraživači poput Đure Baslera pisali su o arijanskim bogomoljama u Bosni.
Za ostatke jedne takve u Brezi, Basler navodi:
– Urezane rune na jednom stupu istodnog portika, i germanski umbo od štita (VI vijek) u garotini izgorjelog krova crkve na desnoj obali Stavnje, u Brezi,
dozvoljavaju pretpostavku da u ovom slučaju imamo pred nama arijansku bogomolju. – Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini.
O ranije navedenom lokalitetu pisao je profesor Salmedin Mesihović – DREVNI GRAD U SREDIŠNJOJ BOSNI.
(MiruhBosne/Agencije)
