Sve ono što je u Hercegovini smatrano hendikepom, a to je suho, kamenito i siromašno zemljište, u slučaju smilja predstavlja veliku prednost.
Zbog izuzetne potražnje farmaceutske i kozmetičke industrije u svijetu za hercegovačkim visokokvalitetnim smiljem sve se više poljoprivrednika okreće plantažnom uzgoju.
Nije novost da je u Hercegovini ekspanzija sadnje smilja čime se Bosna i Hercegovina smjestila u sami vrh zemalja proizvođača i izvoznica eteričnog ulja u svijetu.
Novost je da je firma Eko Aromatika u blizini Čapljine izgradila plantažu na 60 hektara na kojoj je trenutno zasađeno čak 1,8 miliona sadnica smilja. Kompaniju je osnovalo 15 hercegovačkih preduzetnika.
Iz firme su naveli da će proizvodnja biti u potpunosti ekološka i organska, a planiraju destilaciju i drugog aromatičnog bilja i proširiti plantaže na čak 200 hektara na kojima će zasaditi oko šest miliona sadnica.
Ove godine očekuju oko 3.500 kilograma aromatičnog ulja od smilja, a nakon proširenja plantaže oko 11.500 kilograma. Trenutna cijena se kreće oko 1.500 dolara po litri, što znači da će ove godine zaraditi oko 5,25 miliona dolara, a nakon proširenja plantaže čak 17,2 miliona dolara. Sve je namijenjeno izvozu i kupuju ga velike svjetske farmaceutske i kozmetičke kompanije.
Hercegovački kamenjar i padine godinama su bili neiskorišteni, a danas postaju plantaže aromatičnih biljaka kojima ova klima odgovara.
Uzgoj smilja ne zahtijeva pretjerana ulaganja, ali prilagođavanja zemljišta toj kulturi, kao što je mljevenje kamena, prilično je skupo.
Pogledajte snimak iz zraka trenutno najveće plantaže smilja kod Čapljine od koje se ove godine očekuje višemilionska zarada.
(Faktor/MiruhBosne/Federalna)
