Vijećnica u znaku Sarajevske hagade s porukom sjećanja na sve nevine žrtve

Vijećnica u znaku Sarajevske hagade s porukom sjećanja na sve nevine žrtve

Sarajevo je večeras, u godini kada svijet obilježava 75. godišnjicu pobjede nad fašizmom, odalo počast svim nevinim žrtvama holokausta, genocida i ratnih zločina.

Na fasadi legendarne sarajevske Vijećnice projicirana je fotografija Sarajevske Hagade sa porukom sjećanja za sve nevine žrtve “Never Forget“.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka poručio je da je ovo poruka koju šalju građani Sarajeva.

“Sarajevska Hagada preživjela je inkviziciju, holokaust i agresiju na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Sačuvana je kao blago svjetske civilizacije u Sarajevu, kao svojevrstan dokaz pobjede dobra nad zlom, života nad smrću, slobode nad represijom. Hagada ima poseban značaj i za Sarajevo, jer je ona potvrda zajedničkog života, međusobnog poštovanja ljudi različitih vjera i nacija. Sarajevo i Hagada su jedno. Oni su simbol stradanja, ali i simboli opstanka i pobjede”, poručio je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, izuzetno je važno da se u vremenu kada još uvijek postoje oni koji sistemski i javno podržavaju i pokušavaju rehabiltirati fašizam i zločinačke ideologije te negiraju historijske činjenice o počinjenim ratnim zločinima, opsadi i genocidu, konstatno podsjeća i čuva memorija o istini.

“Sarajevska Vijećnica i Hagada su neprocijenjiva vrijednost, oni su medij putem kojeg na najsnažniji i najiskreniji način šaljemo jasnu osudu zla i podršku dobru. Vijećnica je stradala i obnovljena je, a Hagada je sačuvana. Obje su napadane od istog zla, protiv kojeg se evo i danas moramo boriti. Na ovaj način, uzimajući Hagadu kao simbol, Sarajevo odaje počast svim nevinim žrtvama fašizma”, dodao je Skaka.

Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi.

Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste u svijetu, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen.

Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Tokom Drugog svjetskog rata sačuvao ju je Derviš ef. Korkut, a tokom agresije na BiH spasio ju je i zaštito tim ljudi na čelu sa prof. Enverom Imamovićem.

Previous Mesić: Ovim se komemorira propast ustaške države
Next “Hrvatske šume” sijeku šumu i na teritoriji Bosne i Hercegovine

You might also like

NAŠI DANI

Stolac: Gradnja sakralnih objekata u zaštićenom pojasu nacionalnog spomenika?

Odlukom Općinskog vijeća, Općina Stolac prodala je svoje nekretnine u zaštićenom pojasu nacionalnog spomenika na starom gradu. Zemljište je prodato Župi sv. Ilije Proroka radi gradnje sakralnih objekata.  Bio je

NAŠI DANI

Zahtjevi za preustroj Bosne i Hercegovine: Pored Brčkog, distrikti Stolac-Neum i Srebrenica

Na pomolu je novi prijedlog o teritorijalnom preustroju Bosne i Hercegovine. Prijedlog o “tri distrikta u BiH” nakon Općinskih izbora 2016. neformalno su pokrenuli akademski i nevladini krugovi iz Washingtona

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Godišnjica Markala: ‘Da barem priznaju i pokaju se, onda bi se moglo oprostiti, međutim oni neće, pa kako i mi onda da oprostimo’

Polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe odata je počast Sarajlijama koje su na današnji dan, prije 25 godina, ubijeni na Markalama. Tog dana kod sjevernog ulaza u sarajevsku Gradsku