Učesnici Marša mira, njih više od osam hiljada, stigli su u Potočare kako bi odali počast i sačuvali sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici.
– Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara.
Kretali su se trasom kojom su Srebreničani u ljeto prije 30 godina pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzla ili Kladanj.
U “Maršu mira” bio je veliki broj mladih i ljudi iz različitih dijelova svijeta koji na ovaj način odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici, ali i šalju poruku da se ovo nikada i nikome više ne ponovi.
Učesnici “Marša mira” kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su jučer stigli u Potočare. Sutra će prisustvovati kolektivnoj dženazi za sedam žrtava genocida.
“Marš mira” koji se ove godine organizuje 21. put u okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
“Marš mira” ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
”Marš mira” traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara.
Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici “Marša mira” dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
Stotine motociklista, maratonci i biciklisti stigli u Potočare
Više stotina motociklista, biciklisti i maratonci stigli su u četvrtak u Potočare gdje će 11. jula prisustvovati komemoraciji i dženazi sedam žrtava genocida u Srebrenici.
Među učesnicima Moto maratona Srebrenica, koji se i ove godine održava pod parolom “Da se ne zaboravi i ne ponovi”, su motoristi iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske, Švicarske, Turske i drugih zemalja.
Među onima koji su stigli da odaju počast žrtvama genocida su bile i stotine biciklista iz Bosne i Hercegovine, regije i Evrope.
Konjanici prvi put u Potočarima kako bi odali počast žrtvama genocida
Dvadesetak konjanika, odjevenih u tradicionalnu bosansku nošnju, stiglo je u četvrtak u Potočare kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici u ljeto 1995. godine.
“Željeli smo da i na ovaj način odamo počast ubijenim u genocidu”, rekao je Rijad Pajić iz Travnika.
Smatra da svaki čovjek treba na poseban način odati počast žrtvama genocida.
“Mi smo prvi put za ovih 30 godina odlučili da odamo počast sa našim konjima. I prije smo dolazili sa ‘Maršom mira’ i autima”, naveo je Pajić ,koji je na kolektivnu dženazu u Potočare dolazio kao jako mali.
Stigli su na inicijativu Udruženja “Karaulski konjanik”, a odazvalo se mnogo drugih udruženja.
“Tu je 20-ak konjanika. Krenulo nas je desetak iz Travnika, deset je kao pratnja, a tu su i iz Sarajeva i drugih gradova”, dodao je.
– U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine -Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata.
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
– Potočarska zemlja večeras šuti i čeka sedam tabuta, sedam tijela ubijenih Srebreničana, da im konačno pruži smiraj. Trideset godina nakon što su im životi nasilno prekinuti, njihova imena dobijaju mjesto među hiljadama drugih, u dolini gdje tuga nikada ne prestaje.
Video Fena.
Izvor: Agencije
