Koristeći velike poremećaje u međunarodnim odnosima Milorad Dodik i njegov nacionalistički i separatistički režim odlučili su da zadaju najteži udarac miru i stabilnosti u našoj zemlji i u regionu. Izvršen je klasični državni udar nasilnim oduzimanjem nadležnosti ključnim državnim institucijama i pri tome se otvoreno prijeti upotrebom sile. Pri tome stalno naglašava da sve rade u skladu s tzv. izvornim Daytonom i Ustavom BiH.
Upravo suprotno. Ustav BiH, uz ostalo, sadrži i odredbe da će Bosna i Hercegovina preuzeti dodatne nadležnosti kada je to potrebno za ostvarivanje i zaštitu ljudskih sloboda i prava, kada je potrebno da se zaštite povratničke populacije i u svim drugim slučajevima: „ kada je to potrebno za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine … Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.“ (član III. tačka 5.) Ustav nalaže obavezu entiteta da odmah počnu pregovore o prijenosu nadležnosti. Striktna je ustavna obaveza da ustavi i svi propisi entiteta moraju biti u skladu s Ustavom BiH i državnim zakonima. Ove i druge ustavne odredbe omogućuju dinamičan razvoj sistema što je i činjeno u posljednjih trideset godina legalnim formiranjem neophodnih državnih institucija. Zbog toga su one neodvojiv dio t.zv izvornog Daytona.
Nalogom da stupe na snagu očigledno antidejtonski i antiustavnih entitetskih zakona Dodik je svjesno počinio najteže krivično djelo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Zbog toga mora podnijeti sve konsekvence takvog čina. Tužilaštvo BiH mora, bez odlaganja, preduzeti sve aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Društvene i političke posljedice ovog antiustavnog djelovanja su nesagledive. Dovode se u pitanje mir, stabilnost i sigurnost građana. Suspenduju se svi napori koji su do sada preduzeti na euroatlanskm putu naše zemlje koji doprinose poboljšanju kvaliteta života svih naših građana.
Vijeće bošnjačkih intelektualaca poziva sve institucije vlasti, posebno institucije BiH, da bez odlaganja vrše svoja ustavna i zakonska ovlaštenja i da svim građanima pruže sigurnost i zaštitu njihova prava.
Situacija nalaže punu ozbiljnost i efikasno djelovanje. Iniciramo da se na nivou Predsjedništva uspostavi savjet ili odbor za krizno djelovanje, u čijem bi sastavu bili ministri iz Vijeća ministara BiH, predsjedavajući/zamjenici domova državnog Parlamenta, predstavnici entiteta i Brčko Distrikta, sigurnosnih agencija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Različiti stavovi i pojedinačni nastupi i istupi državnih funkcionera samo dodatno zbunjuju bosanskohercegovačku javnost kojima je Bosna i Hercegovina matična država.
Pravosudne institucije primarno moraju preduzimati sva pravna sredstva protiv aktera državnog udara, od krivičnog progona do pokretanja postupka pred Ustavnim sudom BiH za ocjenu ustavnosti propisa RS-a koji su stupili na snagu.
Države koje imaju predstavnike u Vijeću za provedbu mira, posebno one koje su kreirale Mirovni sporazum za BiH moraju se nedvosmisleno odrediti prema napadu na ustavni poredak i rezolutno djelovati da se otklone pogubne posljedice za mir i stabilnost u zemlji i regionu. Moraju pružiti odlučnu i efektivnu podršku institucijama BiH u prevazilaženju nastale situacije.
