VLADARSKI GENI I POLITIČKI TALENT

Od vremena ilirskog kraljevstva, potom Batonovog ustanka, bosanski narod pokazuje i dokazuje svoju odvažnost, sposobnost političkog djelovanja i vladanja. Svakako, dokazuje kroz milenije i svoju državotvornost.

-ILIRI su u povijesti opstali na svom izvirnom prostoru na kojem se je odvijala obrambena logika u otporu navalnim i sve većim skupinama nomada i pljačkaša. Osnaženi obrambenim sposobnostima Iliri su ušli u ugovorno zajedništvo s velikim civilizacijama koje su se pojavljivale na euro-azijskom prostoru osobito u vrijeme jačanja Rimske Imperije u vrijeme rođenja Isusa u Palestini, na razmedju triju ‘starih kontinenata’: Azije, Afrike i Europe – zapisaće akademik Mirko Vidović.

Poznati su nam bosanski kraljevi Kotromanići, a i Nemanjići u komšiluku, koji su također bosanskog porijekla. (Kotromanići su vladali i nad Nemanjićima, nikad obrnuto.) Oni su vjekovima vladali zemljama Ilira.

Mehmed-paša Sokolović i mnogi drugi Bošnjani nastavili su vladarsku nit u Stambolu. Bosna je pritom uživala visok stepen zasebnosti i teritorijalne cjelovitosti. A kada bi to bilo ugroženo, nepravdi se odlučno suprotstavljalo, i kao nekada na Rim ustajalo se protiv carstva! (Husein-beg Gradaščević).

I tokom 20. vijeka bilo je istaknutih političara iz Bosne, pod kojima smo na koncu obnovili i nezavisnost. I danas, možda ne kvalitetom, ali političari su glavne zvijezde kod nas. Imamo više nivoa vlasti, a o broju stranaka da ne pričamo. Svakako, treba težiti izvrsnosti a ne brojnosti.

Političari bosanskog porijekla decenijama obavljaju najznačajnije funkcije i u okolnim zemljama. U parlamentima mnogih država Evrope, pa i na ministarskim pozicijama, osobe su bosanskog porijekla – sada i u Čileu dalekom.

Nažalost nisu svi (bili) na korist države koja ih je dala.

A kako su drugi gledali na naše ljude u 19/20 vijeku.

– Francuski konzul u Travniku s početka 19. stoljeća (o begovima) je zapisao: „Oni su uvjereni da valja prolijevati krv ako se hoće nad njima vladati“.

– Engleski putopisac Frederic Harrison koji je boravio u Bosni 1875/76. godine, bosanske begove je smatrao posljednjom (feudalnom) evropskom aristokracijom.

– Predstavnik austrougarske vlasti u Bosni Kallay bosanske begove je smatrao državotvorim elementima koji poznaju zemlju i narod, i jedini su u stanju da vladaju.

– Poznati bosanski franjevac i historičar Frano Jukić navodi sredinom 19. stoljeća da su nekadašnji nosioci bosanskog plemstva po turskom osvajanju prvi primili islam i da su neki tom prilikom promijenili prezime.

– Vasa Čubrilović, poznati srpski historičar, također navodi da mnoge begovske porodice potječu od srednjovjekovnih feudalnih porodica, od kojih su neke čak zadržala stara prezimena.

– Ante Starčević, „Otac hrvatske nacije“, za bosansko plemstvo kaže da je to „najoholije plemstvo što ga je Evropa ikada imala još od srednjeg vijeka. Isti duh živi i danas u tom plemstvu … oni su najstarije i najčistije plemstvo sablje u Evropi“, a onda dodaje: „i najsiromašniji musliman Bosne drži do sebe barem koliko i najprvi lord Engleske“.

Sadašnji američki predsjednik o bosanskom zvaničniku iz devedesetih:

-Kratko nakon povratka sa ovog putovanja (u Sarajevo i Bosnu) u martu 1993. godine pozvao sam Harisa Silajdžića da dođe i da svjedoči na zatvorenoj sjednici senatskog Komiteta za vanjske poslove. Pamtim ga kao jednog od najartikularnijih i sposobnijih ljudi koji su ikada svjedočili pred tim Komitetom. Svojom mirnoćom i gracioznošću je impersionirao sve prisutne, reći će J. Biden.

‘Ilirska civilizacija bila je oduvijek, i još uvijek, nadajmo se i zauvijek – poput izvora rijeke Bosne : Bosna nastaje iz Vrela goleme količine čiste vode, skuplja u matični tok sve okolne izvore i pridružuje se slivu Save, te Dunava i tako dospijeva u Crno more. Drugi iako manji slivovi bosanskih vodotokova teku prema jugu i ulijevaju se u Jadran, odnosno u sjeverni, Ilirski zaljev Sredozemnog mora. I jedne i druge vode veže – Bosporski tjesnac. Tu su Iliri, u povodu ‘Dioklecijanovih reformi’, udarili političku i vojnu središnjicu Imperije.Ilirska civilizacija je svijetu dala sebe’ – riječi su pokojnog akademika Vidovića.

(MiruhBosne)