Udruženje Pokret Snaga domovine započelo je kampanju “Vrati se kući”, usmjerenu na povratak građana Bosne i Hercegovine iz dijaspore.
Kampanja je vizualno predstavljena bilbordima sa porukom “Draga dijasporo, vratite se da zajedno gradimo domovinu”, koji su postavljeni na graničnim prijelazima i u gradovima širom zemlje, uključujući Bijeljinu, Bihać, Cazin, Bosansku Gradišku, Banju Luku, Brčko, Orašje i Doboj.
“Bosni i Hercegovini se već dugi niz godina dešava odljev stanovništva i smatramo da je konačno vrijeme da se taj trend prekine. Iako u zadnjih par godina bilježimo određeni broj povrataka u Bosnu i Hercegovinu, smatramo da je taj broj još uvijek mali. Cilj naše kampanje je podstaći ljude na razmišljanje o povratku i na kraju i na konačnu odluku o ponovnom životu u Bosni i Hercegovini”, poručuju iz Pokreta Snaga domovine.
“Našim građankama i građanima koji žive u inostranstvu a koji su se odlučili ili razmišljaju o povratku u domovinu, želim skrenuti pažnju na projekte Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice koji imaju za cilj olakšavanje povratka iz dijaspore u okviru pokretanja sopstvenog biznisa u Bosni i Hercegovini. Takvi projekti su od krucijalnog značaja za osiguranje egzistencije povratnika u domovinu, ali i signal da državne institucije, odnosno država, želi da se njeni građani i građanke vrate”, kazao je Ahmed Husagić, predsjednik Pokreta Snaga domovine.
On je također istakao važnost ekonomske stabilnosti i promjena koje se dešavaju kako u BiH, tako i u zemljama u koje su građani emigrirali.
“Mjere kao što su: povećanje minimalne plate, smanjenje poreza kao i druge, utiču na rast sveobuhvatnog životnog standarda. Mišljenja smo da razlozi koje su ljude tjerali iz države, a jedan od glavnih je i nesigurnost za vlastitu egzistenciju, polako nestaju. Uzimajući u obzir da životni standard u državama zapadne Evrope u koje je najveći broj naših građana i građanki iselio, nije isti kao kao što je bio prije 5, 10 ili 15 godina, tako da nestaje najveći razlog njihovog iseljavanja. Zato ovim putem pozivamo da u prvom koraku svako za sebe izračuna isplativost života i rada u inostranstvu, zatim razmisli o uslovima povratka i na kraju donese odluku o definitivnom povratku”, poručuju iz Pokreta.
Kampanja također poziva na razmatranje nematerijalnih vrijednosti.
“Naglašavamo da su u konačnici ekonomski razlozi života vani važni, ali postoji i ona druga strana koja se zove sreća i zadovoljstvo i da kod odluke o povratku trebaju da razmotre i taj aspekt”, dodaju.
Anja Kresojević, potpredsjednica Pokreta Snaga domovine, ukazala je i na širu političku sliku:
“Tokom dugog niza godina politička nestabilnost je zamagljivala percepciju ljudi o mogućnosti povratka u domovinu. Ta politička nestabilnost još postoji, ali je i evidentno da su globalne političke promjene prisutne i da one utiču na naše građane i građanke van Bosne i Hercegovine. Jačanje desno-ekstremnih političkih partija u svijetu ne doprinosi više subjektivnom osjećaju sigurnosti u mnogim zemljama zapada. Iako nema direktnu, ali ima indirektnu povezanost sa našom kampanjom, želim iskoristiti priliku da podsjetim kako bosanskohercegovačka dijaspora može imati pozitivnu ulogu na političke tokove u našoj zemlji. Sljedeće godine se održavaju Opšti izbori u BiH i sada je vrijeme da se urade pripreme za njih. Na prvom mjestu da se provjeri validnost dokumenata kako bi građani i građanke koji žive u inostranstvu mogli uzeti učešće na narednim izborima. Svoj trenutni boravak u Bosni i Hercegovini trebaju iskoristiti i za to”, poručila je Kresojević.
Kampanja “Vrati se kući” nastavlja se tokom ljetnih mjeseci kada je dijaspora najbrojnija u domovini, a iz Pokreta Snaga domovine pozivaju sve da ozbiljno razmisle o povratku i doprinesu boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine – navodi se u medijskom saopćenju.
„Uzavrela je u meni ljubav prema rodnoj grudi…, jer da nije ljubavi prema domovini, ona bi propala”, kazao je svojevremeno Mustafa Ejubović – Šejh Jujo.
U Carigradu je proživio najplodnije godine svoje životne dobi i ispoljio velike intelektualne i spisateljske mogućnosti. Upravo tih dana, kada je očekivao još jednu verifikaciju za svoje vispreno profesorsko i spisateljsko angažovanje – naimenovanje za redovnog profesora na jednoj od najpoznati jih škola, stigao mu je poziv iz rodnog Mostara da se vrati i preuzme položaj muftije za to područje, nakon stoje umro njegov muderris i bivši muftija Ha- san ef. Mostarac.
„Uzavrela je u meni ljubav prema rodnoj grudi…, jer da nije ljubavi prema domovini, ona bi propala”, pisao je tada Šejh Jujo.
Vratio se u Mostar nakon petnaestogodišnjeg boravka u Carigradu, u 43. godini života.
Vrlo je vjerovatno da je s preuzimanjem položaja muftije prihvatio i poziv da u Karađoz-begovoj medresi predaje ključne predmete: tefsir (egzegezu Kur’ana, hadis) Poslanikovu tradiciju, usul al-hadit (filozofiju islamske tradicije, usul al-fiqh (filozofiju prava i al-balaga) stilistiku.
Petnaest posljednjih godina proživljenih u Mostaru protekle su u znaku pune i zrele angažiranosti u oblasti prosvjetnog rada: predavanjima, pisanju udžbenika i propovijedi, i na spisateljskom radu u oblastima onih znanstvenih disciplina, koje su ga posebno privlačile.
Umro je u rodnom gradu, 16. jula 1119/1707. godine.7), piše Muhamed Mrahorović o učenom Ejuboviću i njegovom povratku iz tadašnjeg središta vodećeg Carstva tog doba.
