U organizaciji Centra za istraživanje i održivi razvoj krša i Odbora za prirodne resurse Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH, prethodne sedmice je upriličeno javno predavanje pod nazivom “Kraška vrela u Dinaridima Bosne i Hercegovine”. Predavač je bio ugledni profesor i istraživač, prof. dr. Ferid Skopljak.
Dinarski krš pokriva oko 60% teritorije Bosne i Hercegovine i njegova specifična geološka struktura mnogostruko utiče na hidrološke procese i prirodne resurse. Predavač se osvrnuo na proces evolucije ovog krša, objašnjavajući proces formiranja kraških vrela, što je ključno za razumijevanje njihove funkcije i značaja. Predstavljene su karakteristike i lokacije kraških vrela, kao i njihova uloga u ekosistemima i društvenim zajednicama. Istaknuta su postojeća stanja korištenja i zaštite ovih resursa, naglašavajući neophodnost održivog pristupa.
Ovom prilikom pezentiran je i podatak da je Vrelo Bune, na 37. Svjetskom geološkom kongresu održanom 2024. godine u Južnoj Koreji, uvršteno na listu 100 najznačajnijih kraških vrela u svijetu, što dodatno potvrđuje njegov značaj.
Kako se moglo čuti tokom predavanja, zaštita kraških vrela u Dinarskom kršu Bosne i Hercegovine se provodi samo djelomično i često na nedovoljan način. Mnogi izvori koji se koriste ili planiraju koristiti za piće nisu pravilno zaštićeni, a mjere zaštite se ne sprovode u skladu sa zakonskim propisima. Mnoge prirodne, ekološke, estetske ili historijske vrijednosti kraških vrela nisu adekvatno zaštićene, poput spomenika prirode ili zaštićenih pejzaža. Potrebno je planirati i provoditi hidrogeološka istraživanja kraških područja s ciljem korištenja i zaštite kraških vrela za vodosnabdijevanje, kao i prognoze potencijala podzemnih voda. Ovo je ključno za rješavanje pitanja dugoročnog vodosnabdijevanja. Hidrološki režim mnogih kraških vrela ugrožen je izgradnjom hidroenergetskih objekata, dok su mnoga vrela već potopljena akumulacijama hidroelektrana. Predavač je istaknuo važnost pravilne izgradnje objekata na kraškim vrelima kako bi se očuvala njihova estetska vrijednost i potencijali za turizam.
Predavanje profesora Skopljaka otvorilo je važnu diskusiju o stanju i budućnosti kraških vrela u Bosni i Hercegovini. Učesnici su izrazili zabrinutost zbog nedovoljne zaštite i upravljanja ovim prirodnim resursima, te su se složili o važnosti daljnjeg istraživanja i zaštite kraških područja. Predavanje je zaključeno s pozivom na akciju za zaštitu kraških vrela i unapređenje svijesti o njihovoj važnosti.
VRELO BUNE
Tektonska uloga je ključna za stvaranje impresivnih kraških pejzaža. Zbog svog maksimalnog protoka (Ford i Williams, 2007.), Vrelo Bune je uvršteno među pet najboljih izvora na svijetu. Njegov minimalni protok iznosi 3 m 3 /s, prosječan 23,7 m 3 /s, a maksimalni iznosi 120 m 3 /s. U januaru 1971. godine na rijeci Buni je zabilježeno svih 380 m 3 /s. Prvi ronioci koji su istraživali izvore 1973. bili su G. Franczia-Kiss i C. Touloumdjian. Niz ekspedicija nastavljen je 1984., 1999. i 2003. godine. Za vrijeme velikih proticaja vidljivost u vodi nije dobra (2-4 metra). Temperatura vode je 10-11 °C.
(MiruhBosne)