Berba maslina je počela na okupiranoj Zapadnoj obali – ali s njom su došli česti i uporni napadi izraelskih doseljenika na Palestince i njihova stabla.
Tokom prve polovine 2025. godine, Ured UN-a za ljudska prava zabilježio je 757 napada doseljenika koji su rezultirali povredama ili oštećenjem imovine. Palestinci su bili meta napada, maslinjaci uništeni, a usjevi uništeni, što je izazvalo kritike čelnika UN-a za ljudska prava i osudu širom svijeta.
A u Gazi, koja je nekada imala vlastitu industriju maslina, gotovo svo poljoprivredno zemljište je uništeno tokom dvogodišnje izraelske kampanje u kojoj je ubijeno više od 68.000 Palestinaca.
Zašto je uzgoj maslina važan za Palestince?
Uzgoj maslina, najčešće uzgajane kulture u Palestini, datira hiljadama godina unazad, iz drevnih civilizacija mediteranskog bazena. Stari Grci su, na primjer, smatrali maslinovu grančicu simbolom mira.
Tokom vijekova, maslina se u Palestini koristila za hranu, kozmetiku, sapun, lijekove i gorivo, dok se drvo maslina koristilo za građevinarstvo.
Proizvodnja se znatno povećala tokom četiri vijeka osmanske vladavine u Palestini, koja je trajala do 1917. godine, čime je trgovina maslinama postala osnovni izvozni proizvod.
Danas se oko polovine poljoprivrednog zemljišta na okupiranim palestinskim teritorijama koristi za uzgoj maslina.
Kao najvrjednija palestinska kultura po kilogramu, sezonski izvoz maslina unosi gotovo 200 miliona dolara u palestinsku ekonomiju tokom dobre godine, prema izvještaju Palestinskog trgovinskog centra.
Prema podacima UN-a , oko 100.000 porodica na Zapadnoj obali, koju Izrael okupira, zavisi od prihoda od berbe maslina , uključujući oko 15 posto zaposlenih žena.
Osim što je višestoljetni oblik poljoprivrede, značaj uzgoja maslina za Palestince ide dublje.
Mohammed Abu al-Rabb, uzgajivač maslina iz sela Jablun u blizini Jenina, rekao je za Middle East Eye da poljoprivrednici osjećaju duhovnu vezu između sebe i drveta.
„To nije samo drvo, to je naslijeđe naših predaka, a njihova volja je da ga zaštitimo.“
Maslina se često koristi kao simbol sumuda, palestinskog koncepta svakodnevne otpornosti i upornosti koji je dao ime nedavnoj flotili pomoći koja je krenula za Gazu.
Šta se dešava sa uzgajivačima maslina na Zapadnoj obali?
Palestinska poljoprivreda, uključujući maslinike, dugo je bila meta napada cionističkih doseljeničkih grupa još od britanskog mandata koji je prethodio osnivanju Izraela.
Procjenjuje se da na Zapadnoj obali sada živi oko 700.000 izraelskih doseljenika u 150 naselja i 200 ispostava. Obje vrste naselja su ilegalne prema međunarodnom pravu, pri čemu su neovlaštene ispostave zabranjene izraelskim zakonom, ali ih izraelske vlasti rutinski nekažnjavaju.
U godinama prije napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine, nasilje nad palestinskim uzgajivačima maslina se povećavalo kako su rasle tenzije na Zapadnoj obali.
Na primjer, 2020. godine gotovo 40 posto palestinskih uzgajivača maslina prijavilo je da su im izraelski doseljenici u prethodnoj godini ukrali ili oštetili usjeve. Drugi su se suočili s uznemiravanjem i nasiljem tokom sezone berbe.
Mnogi napadi su se dogodili uz malo otpora izraelske vojske, koja kontroliše sigurnost na okupiranoj Zapadnoj obali.
Napad koji je predvodio Hamas 7. oktobra dogodio se upravo kada je počela berba palestinskih maslina za 2023. godinu. Na Zapadnoj obali nasilje je poraslo usred široko rasprostranjenih izvještaja o paljenju usjeva i fizičkim napadima na palestinske poljoprivrednike.
Prema podacima Ureda Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (Ocha), očevici su u najmanje 38 navrata izjavili da je izraelska vojska pomagala napadačima.
U drugim slučajevima, izraelska vojska je čupala palestinske masline. U augustu 2025. godine, izraelska vojska je uništila 10.000 maslina tokom trodnevne opsade palestinskog sela Al Mughayyir na Zapadnoj obali nakon izvještaja da je u blizini napadnut izraelski doseljenik. Neka od stabala su bila stara više od jednog stoljeća.
Prema Haaretzu , izraelski vojni general-major Avi Bluth rekao je da je čupanje drveća imalo za cilj odvratiti svakoga ko “pokuša da digne ruku” protiv doseljenika.
„Svako selo treba znati da će, ako izvrše napad, platiti visoku cijenu“, rekao je.
Izrael je također povećao ograničenja putovanja nametnuta Palestincima na Zapadnoj obali nakon 7. oktobra, često dajući Palestincima samo nekoliko dana za rad na zemlji čija žetva traje sedmicama.
Kao rezultat toga, oko 20 posto uroda maslina širom Zapadne obale ostalo je neubrano te godine zbog nemogućnosti pristupa. Palestinski poljoprivrednici izgubili su procijenjenih 10 miliona dolara, prema podacima Ureda visokog komesara za ljudska prava (OCHCR).
U 2024. godini, napadi doseljenika su se povećali, sa skoro 200 zabilježenih slučajeva – više nego dvostruko više od ukupnog broja iz prethodne godine, prema Ocha.
To je uključivalo ubistvo Hanan Abu Salami, 59-godišnje Palestinke koju su izraelski vojnici ubili dok je posjećivala porodični maslinik u blizini Jenina 17. oktobra 2024. godine.
Istraga Vijeća UN-a za ljudska prava potvrdila je da Abu Salami nije predstavljala prijetnju izraelskim snagama i da je upucana bez upozorenja.
Zašto izraelski doseljenici napadaju maslinjake?
Napadi doseljenika i izraelske vojske na maslinjake dio su šireg napada na palestinski život na okupiranoj Zapadnoj obali.
Namjera je lišiti Palestince prihoda i protjerati zajednice sa zemlje putem zastrašivanja.
Drugi napadi na poljoprivredu uključuju zatrpavanje bunara radi smanjenja zaliha vode, klanje stoke i vandaliziranje ili rušenje seoskih kuća .
Pod vladajućom koalicijom Likud premijera Benjamina Netanyahua, izraelska desnica je proširila svoje planove za naseljavanje , uključujući i javnu namjeru aneksije Zapadne obale, za koju je ranije ovog mjeseca usvojila preliminarni zakon.
Izraelska vlada je također ignorirala ispostave koje izraelski zakon smatra ilegalnim.
Šta je sa maslinama u Gazi?
Dvogodišnja izraelska kampanja u Gazi uništila je 1,1 milion stabala maslina.
Procjena Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) iz augusta pokazala je da je 98,5 posto poljoprivrednog zemljišta oštećeno ili ostalo nepristupačno izraelskim bombardiranjem.
Istog mjeseca, IPC, globalni monitor gladi, koji podržava UN, izjavio je da se preko pola miliona ljudi u Gazi suočava s glađu.
Većina preostalih stabala maslina u Gazi nije navodnjavana niti gnojena od početka rata. FAO procjenjuje da je 86 posto poljoprivrednih bunara u Gazi uništeno do jula 2025. godine.
Utjecaj na oštećeno tlo Gaze bit će dugotrajan. Nevladina organizacija za ljudska prava Al Mezan optužila je Izrael za ” ekocid ” u enklavi i u svom izvještaju iz oktobra 2024. navela da postoji “rizik da Gaza postane potpuno nenastanjiva”.
„Toksične supstance bi mogle postepeno prodrijeti u tlo, formirajući štetnu mješavinu rastvorljive organske materije, neorganskih elemenata, teških metala i stranih organskih spojeva.“
„Ova kontaminacija bi uticala na tlo, poljoprivredno zemljište i podzemne vode, a toksini bi na kraju mogli ući u lanac ishrane i predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za ljude.“
Veliki dio infrastrukture vezane za uzgoj maslina u Gazi, uključujući prese za masline, također je uništen.
Izvoz maslinovih proizvoda je ozbiljno ograničen od strane Izraela od uvođenja blokade Gaze tokom decenija, a potpuno je zaustavljen usred razaranja u posljednje dvije godine.
Za Palestince u Gazi, 2025. godina označava treću propuštenu berbu maslina, a mnogi pribjegavaju korištenju umirućih maslina kao ogrjevnog drva usred višemjesečne nestašice goriva.
Kakva je bila međunarodna reakcija?
Tijela UN-a i međunarodne organizacije za ljudska prava upozorile su na rastuću prijetnju palestinskim uzgajivačima maslina.
U maju 2025. godine, Amnesty International je kritikovao Izrael zbog rušenja grada Khuza’a u guvernoratu Khan Younis u Gazi, uključujući i njegovo poljoprivredno zemljište.
„Uništavanje nekih od najplodnijih poljoprivrednih površina u Gazi, uključujući zemljište neophodno za proizvodnju hrane, mora se posmatrati u kontekstu izraelske upotrebe gladi kao metode ratovanja“, saopštila je Amnesty International.
„U kombinaciji s masovnim raseljavanjem i sistematskim uništavanjem ili uskraćivanjem pristupa izvorima proizvodnje hrane, Izrael je izazvao neviđenu humanitarnu katastrofu, koja je sastavni dio genocidnih uslova života koje je nametnuo u Gazi.“
Ajith Sunghay, šef Ureda UN-a za ljudska prava u Palestini, upozorio je na opasnosti s kojima se suočavaju palestinski poljoprivrednici na Zapadnoj obali tokom ovogodišnje sezone maslina.
Sunghay je 21. oktobra izjavio : „Dvije sedmice nakon početka žetve 2025. godine, već smo svjedočili teškim napadima naoružanih doseljenika na palestinske muškarce, žene, djecu i strane aktiviste solidarnosti.“
„Nasilje doseljenika je naglo poraslo u obimu i učestalosti, uz prećutno odobravanje, podršku, a u mnogim slučajevima i učešće izraelskih sigurnosnih snaga – i uvijek nekažnjeno.“
Sunghay je također naglasio kulturni značaj uzgoja maslina za Palestince, koje predstavljaju egzistenciju, porijeklo, otpornost i ekonomiju, te dodao: „Eskalirajući napad na sezonu berbe maslina jedna je od mnogih, mnogih izraelskih agresija osmišljenih da prekinu veze, anektiraju zemlju, progone Palestince i olakšaju širenje ilegalnih izraelskih naselja.“
Također je pozvao države članice UN-a da izvrše pritisak na Izrael kako bi zaštitio palestinske civile i povukao svoje prijedloge za aneksiju.
„I da“, zaključio je, „počinje s maslinama.“
MEE piše da su Izraelski doseljenici , koje podržava vojska, izveli u utorak niz napada na Palestince i berače maslina širom okupirane Zapadne obale, usred eskalirajućeg vala nasilja doseljenika.
