Home » Zavisnost od izraelskog sistema: BiH ponovo traži servisera državnog prisluškivača
NAŠI DANI NAUKA I TEHNOLOGIJA

Zavisnost od izraelskog sistema: BiH ponovo traži servisera državnog prisluškivača

BiH je ponovo raspisala tender za održavanje sistema za zakonito presretanje telekomunikacija – izraelske tehnologije koja se koristi više od decenije.

Država Bosna i Hercegovina ponovo traži servisera svog sistema za zakonito prisluškivanje. Novi tender, raspisan početkom oktobra, vrijedan je 550.000 KM, i otvara već dobro poznato poglavlje o jednom sistemu, jednom proizvođaču i jednoj firmi koja godinama drži ključeve tehničkog održavanja državnog prisluškivačkog aparata.

Radi se o Sistemu za zakonito presretanje i monitoring telekomunikacija, koji se koristi više od decenije, a čiji je proizvođač izraelska kompanija Cognyte Technologies Israel Ltd. — nekada dio Verint Systems-a. Taj sistem koristi više državnih agencija, dok je njegovo fizičko sjedište u SIPA-i u Istočnom Sarajevu. Održavanje se redovno obnavlja kroz ugovore koji traju po dvije godine i vrijedni su po nekoliko stotina hiljada maraka.

Povučeno pismo i poništeni tender

Krajem januara ove godine Ministarstvo sigurnosti BiH poništilo je tender za održavanje ovog sistema, i to zbog razloga koji se, na papiru, čine tehničkim — ali u suštini otkrivaju suštinsku zavisnost države od jedne strane kompanije.

U odluci o poništenju navedeno je da je proizvođač Cognyte povukao autorizacijsko pismo kojim je potvrdio da je King ICT d.o.o. Sarajevo njegov jedini ovlašteni partner za servisiranje sistema u BiH. Bez tog pisma, Ministarstvo nije moglo nastaviti postupak jer je cijela procedura bila zasnovana upravo na toj saglasnosti.

Kako je ranije pisao Fokus.ba, to povlačenje izazvalo je potpunu blokadu – tender je propao, sistem ostao bez podrške, a država bez mehanizma da pronađe zamjenu. U praksi, BiH nije mogla legalno servisirati vlastiti sistem za prisluškivanje dok iz Izraela ne stigne novo pismo.

Novi tender, stari obrasci

U oktobru 2025. Ministarstvo ponovo raspisuje tender, i ovaj put kao pregovarački postupak s objavom, što formalno djeluje transparentnije. Međutim, suština ostaje ista, ponuđač mora imati važeće autorizacijsko pismo Cognyte-a, koje pokriva puni dvogodišnji period ugovora i ne smije biti starije od tri mjeseca. Drugim riječima — samo onaj koga Cognyte odobri može se uopšte prijaviti.

Podugovaranje nije dozvoljeno, tehničke specifikacije su klasifikovane, a mjesto izvršenja ostaje isto — u prostorijama SIPA-e. Uslovi tendera uključuju i posjedovanje industrijske sigurnosne dozvole, ISO 27001 certifikata i referenci iz ranijih ugovora slične vrijednosti. Na papiru, to djeluje kao procedura visoke sigurnosti. U stvarnosti, to znači da tender opet “cilja” samo na jednog mogućeg ponuđača.

Tokom proteklih godina King ICT Sarajevo bio je jedini ovlašteni partner Cognyte-a u Bosni i Hercegovini. Takav model nije neuobičajen u sektoru sigurnosnih tehnologija – proizvođači često imenuju jednog servisera po zemlji. No, u slučaju BiH, to znači da država faktički nema alternativu. Bez ovlaštenja proizvođača, Ministarstvo ne može ni pokrenuti nabavku.

Zbog toga King ICT nije uzrok problema, već posljedica zatvorenog sistema u kojem se tehnička ekskluzivnost pretvorila u institucionalnu zavisnost. Kada je proizvođač povukao autorizaciju, pokazalo se da država nema mehanizam da obezbijedi kontinuitet ni kroz privremeni servis, ni kroz alternativnog ponuđača.

Sistem koji niko ne vidi, ali svi plaćamo

Sistem za zakonito prisluškivanje u BiH radi već petnaestak godina, i svaka njegova “revizija” liči na prethodnu. Uvijek ista procedura, uvijek isti obrazac – ugovor o održavanju, autorizacija iz Izraela, i servis koji država ne može samostalno osigurati.

Iako je Ministarstvo sigurnosti BiH formalno nosilac nabavke, prava kontrola leži kod proizvođača koji odlučuje koga će ovlastiti. To znači da je čak i tehnički pristup sistemu izvan pune kontrole institucija BiH. U međuvremenu, građani plaćaju stotine hiljada maraka za održavanje tehnologije čiji detalji su “tajni po prirodi posla”, ali čiji troškovi su vrlo javni.

Monopol pod plaštom “bezbjednosti”

Zakonski okvir na koji se Ministarstvo poziva — član 21. tačka c) Zakona o javnim nabavkama — dopušta pregovarački postupak bez objave u slučajevima kada samo jedan ponuđač može isporučiti traženu uslugu. No, u slučaju prisluškivačkog sistema, upravo taj okvir godinama održava monopol.

Uslov o “autorizaciji proizvođača” ne samo da zatvara tržište, već praktično onemogućava bilo kakvu konkurenciju. Ako proizvođač Cognyte izda jedno pismo jednoj firmi — tender postaje puka formalnost. Država nema izbor, osim da svake dvije godine potpiše novi ugovor s istim partnerom, po cijeni koju taj partner diktira.

Tišina iz institucija

Ni Ministarstvo sigurnosti ni Cognyte nisu dali pojašnjenje zašto je autorizacijsko pismo King ICT-u povučeno. Nema zvanične informacije da li je u međuvremenu izdat novi dokument, niti da li postoji više od jednog ovlaštenog partnera za BiH.

U međuvremenu, Ministarstvo raspisuje novi tender koji u suštini ponavlja sve stare obrasce. Sistem ostaje isti, tehnologija stari, a iznos raste.

Priča o državnom sistemu za prisluškivanje pokazuje koliko se duboko BiH oslanja na zatvorene tehnologije i vanjske saglasnosti. I koliko se “bezbjednosni razlozi” često koriste da se opravda potpuna netransparentnost.

Ovaj tender od 550.000 KM nije samo pitanje održavanja softvera. To je priča o zavisnosti države od privatne tehnologije koju ne razumije do kraja, o monopolu koji se ne može srušiti bez novog sistema i o tišini institucija koje o tome ne žele govoriti.

A dok pismo iz Izraela ponovo ne stigne, BiH ostaje u zoni između sigurnosti i nemoći, između tajne tehnologije i javnog troška, piše Akta.ba.