Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine slavi 134. rođendan

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine slavi 134. rođendan

Najvažnija savremena naučno-obrazovna i kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej BiH danas obilježava svoju 134. godišnjicu postojanja, a tim povodom i na ovaj značajan datum pripremljen je niz sadržaja za posjetioce, javlja AA.

Obilježavanje 1. februara, dana kada je osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, tradicionalna je manifestacija tokom koje se posjetiocima nudi veliki broj sadržaja. Kako je ovo još jedan rođendan koji je Zemaljski muzej BiH dočekao u okolnostima pandemije, broj sadržaja je nešto skromniji, ali dovoljan za posjetu Zemaljskom muzeju.

To su danas i učinili brojni građani Sarajeva, a posebno lijep prizor bio je vidjeti mnogobrojne sarajevske učenike koji su danas bili u Muzeju.

– Izložena Sarajevska hagada –

Adisa Lepić, kustosica i načelnica Odjeljenja za arheologiju, kazala je novinarima kako se Zemaljski muzej potrudio na svoj rođendan ponuditi javnosti nekoliko naučnih i stručnih predavanja, na kojima su radili stručnjaci s odjeljenja za etnologiju, prirodne nauke i konzervaciju i restauraciju.

“Pripremili smo privremenu izložbu ‘Upotrebna vrijednost stijena i minerala’ i ona će biti dostupna za javnost u naredna dva mjeseca. Imamo također i dva izlaganja Sarajevske hagade u terminima od 11 i 17 sati. Inače, 1. februar je dan kada je besplatan ulaz u Muzej svim građanima”, podsjetila je Lepić.

Posebno interesovanje građana svakako plijeni Sarajevska hagada, vrijedni jevrejski iluminirani kodeks koji potječe iz srednjovjekovne Španije.

“Današnji dan je svakako jedinstvena prilika da se vidi i Hagada. S obzirom na to da mi prostoriju otvaramo samo dva puta sedmično, utorkom i četvrtkom te svake prve subote u mjesecu, mnogi građani ne stignu doći u tim terminima, tako da je danas idealna prilika kada imamo i besplatan ulaz u Muzej, uz to besplatan ulaz u sobu u kojoj se čuva Hagada”, kazala je Lepić.

– Veliki korak naprijed –

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić kazao je kako su neke izložbe u muzeju danas nedostupne iz, kako je rekao, “dobrih razloga”. Pojasnio je kako su u toku sanacijski radovi na zgradi Odjeljenja za prirodne nauke i Odjeljenja za etnologiju, što su svakako dobre vijesti.

“Mi smo zaista u proteklih pet do šest godina uradili mnogo stvari. Način na koji se radi je problematičan u smislu da je ovo objekt, građevinski kompleks, koji bi u normalnim uslovima zahtijevao jedan plan, koji postoji, a koji bi zahtijevao 10-15 miliona KM i kontinuiran rad”, kazao je Sijarić.

Ipak, Sijarić je podvukao da su primorani novac nalaziti na različitim stranama, u 99 posto slučajeva van BiH te onda parcijalno raditi kako uspiju obezbijediti sredstva. To je, dodao je, pogrešan pristup, ali drugog izbora nemaju.

Osvrnvši se i na inicijativu Vlade Kantona Sarajevo i predstavnika Univerziteta u Sarajevu vezane za podršku Zemaljskom muzeju BiH, za koju je rečeno da predstavlja model spašavanja Zemaljskog muzeja BiH, Sijarić je naglasio da je to veliki korak naprijed.

“Sigurno je to veliki korak naprijed. Nadam se da ćemo u narednih mjesec ili dva imati zvanično potpisan i ugovor koji bi riješio sigurno 50 posto finansiranja Zemaljskog muzeja. Kao što sam kazao, Muzej bi svojim gabaritima i brojem zaposlenih trebao da ima višemilionski budžet, dok mi ovdje govorimo o stotinama hiljada KM. Ipak, 50 posto izvjesnosti je puno bolje od 10 posto izvjesnosti. To je za nas razlog za zadovoljstvo”, zaključio je direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić.

Tokom dana planirana su još i predavanja “Kulturno-historijski i interpretativni aspekt sevdalinke”, “Upotrebna vrijednost stijena i minerala” te “Konzervacija, restauracija i rekonstrukcija predmeta za izložbu ‘Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba'”.

Posjetioci se pozivaju da prilikom posjete poštuju važeće epidemiološke mjere.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine, predstavlja najstariju muzejsku instituciju u BiH koja svojim zbirkama i arhivskom građom materijalno svjedoči o historiji ovih prostora. Uloga i naučno-istraživački značaj Zemaljskog muzeja su nemjerijivi, a tokom decenija postojanja baštinio je najznačajniji dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Previous 'Bosankar' u TK traži 50 radnika - prosjek plate radnicima uposlenim u pogonu B. Krupa 1.500 – 2.000 KM
Next Bivša premijerka RH o Čoviću: 'Slobodno može biti sljedeći srpski kandidat za Predsjedništvo BiH'

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Indijci sedmično čitaju više od 10 sati, u Evropi knjigu najviše vole Česi

Indija, Tajland i Kina prednjače na listi zemalja čiji su stanovnici najposvećeniji čitanju knjiga. Stanovnik Indije sedmično u prosjeku odvoji više od 10 sati na čitanje, piše Anadolu Agency (AA). 

BAŠTINA

Stari bosanski grad – Maglaj

-Oblik srednjovjekovne utvrde poklapa se sa vremenom kada su se na tlu Bosne vodile borbe između mađarskog kralja Sigismunda i bosanskih kraljeva i velikaša (kraj 14. i prve dvije decenije

KULTURA I UMJETNOST

Sevdalinka u oblikovanju bošnjačkog mentaliteta i umijeću pjevanja Safeta Isovića i Himze Polovine

Sevdalinke u njihovom glasu i pjevu isijavale su najfinija stanja i osjećanja čovjeka Bosne koji voli ili čezne za ljubavlju, onom koja se ispoljava kao nerazmrsiv čvor žudnje i ekstaze,