Forenzičke 3D rekonstrukcije logora Omarska, Keraterm i Trnopolje, zasnovane na sudski utvrđenim činjenicama, presudama i svjedočenjima preživjelih, predstavljene su kroz novi multimedijalni projekat koji ima za cilj očuvanje sjećanja na zločine počinjene u prijedorskim logorima.
O projektu, značaju novih tehnologija u memorijalizaciji, ali i pritiscima sa kojima se suočavaju institucije koje čuvaju kulturu sjećanja, za BHRT je govorila Lamija Grebo, novinarka BIRN-a.
3D rekonstrukcije mjesta koja su danas teško dostupna
Ideja za projekat nastala je po uzoru na slične projekte 3D mapiranja zatvora u Siriji i Iraku. Cilj je bio omogućiti da mjesta koja su danas teško dostupna budu predstavljena javnosti na što vjerodostojniji način.
Grebo navodi da su u izradi korišteni materijali Haškog tribunala, domaćih sudova, arhiva i svjedočenja preživjelih logoraša.
„Svakako smo se koristili materijalima Haškog tribunala, domaćih sudova, i naravno, razgovarali smo sa preživjelim osobama, odnosno nekadašnjim logorašima“, kazala je Grebo.
Poseban izazov predstavljalo je odgovorno korištenje umjetne inteligencije, koja je korištena kao dio procesa izrade 3D rekonstrukcija.
Projekat je, kako ističe Grebo, rezultat višegodišnjeg rada BIRN-a i praćenja suđenja za ratne zločine.
Sudski utvrđene činjenice temelj projekta
Multimedijalna stranica donosi pregled sudskih postupaka i osoba koje su osuđene za zločine počinjene u logorima ili povezane s njima.
Obuhvaćena je i hronologija događaja – od okolnosti koje su prethodile formiranju logora, preko dovođenja ljudi, do događaja koji su se u njima odvijali.
U projekat su uključene i Korićanske stijene, gdje su iz prijedorskih logora odvedeni i potom ubijeni brojni zatočenici.
„Pregled obuhvata, kada su suđenja u pitanju, predmete, odnosno kraće informacije o osobama koje su osuđene za zločine počinjene u tim logorima ili na neki način kako su vezani“, objasnila je Grebo.
Omarska, Keraterm i Trnopolje danas imaju druge funkcije
Objekti koji su tokom rata korišteni kao mjesta zatočenja prije rata imali su potpuno drugačiju namjenu.
Omarska je bila rudnik, Keraterm fabrika pločica, dok je Trnopolje obuhvatalo više objekata, uključujući i školu i druge objekte koji su služili lokalnoj zajednici.
Nakon rata, ti objekti su uglavnom vraćeni svojim prvobitnim funkcijama, zbog čega je pristup mjestima stradanja ograničen.
„Na ovaj način pokušavamo da doprinesemo memorijalizaciji ovih objekata“, kazala je Grebo.
Dodala je da projekat omogućava pristup informacijama i ljudima koji više ne žive u Bosni i Hercegovini ili nisu u mogućnosti da posjete ova mjesta.
„Važno je sačuvati istinu od zaborava“
Grebo smatra da svaka zabilježena priča ima veliku vrijednost, posebno u vremenu kada generacije koje su direktno svjedočile ratnim zločinima polako odlaze.
„Svaka priča koja ostane zabilježena je izuzetno važna“, istakla je.
Prema njenim riječima, nove tehnologije mogu ponuditi dodatni način očuvanja kulture sjećanja, posebno u društvu koje i dalje nema jedinstven pristup memorijalizaciji.
„Mi generalno imamo problem sa memorijalizacijom u Bosni i Hercegovini“, rekla je Grebo, dodajući da je upravo zbog toga važno ponuditi nove načine dokumentovanja prošlosti.
Memorijalizacija je važna i zbog budućnosti
Govoreći o značaju memorijalizacije, Grebo je istakla da ona nije važna samo zbog prošlosti, već i zbog budućnosti.
„Ona toliko nije ni bitna zbog prošlosti koliko je bitna zbog budućnosti“, kazala je, naglašavajući potrebu da društvo kroz suočavanje s prošlošću gradi odnose međusobnog razumijevanja i uvažavanja.
Pritisci na Memorijalni centar Srebrenica
Grebo se osvrnula i na aktuelna dešavanja u vezi s Memorijalnim centrom Srebrenica i saslušanjem sadašnjih i bivših zaposlenika te institucije.
Navela je da su udruženja porodica žrtava takva saslušanja ocijenila kao pritisak na ljude koji rade na očuvanju kulture sjećanja.
Posebno je istakla činjenicu da u Memorijalnom centru rade i preživjeli genocida, kao i potomci žrtava.
„Na taj način pokušava se zastrašiti, pokušava se na neki način uticati na njihov primarni posao, a to je u stvari pričanje istine, očuvanje kulture sjećanja“, kazala je Grebo.
Prema njenim riječima, dodatno pitanje predstavlja i nadležnost pravosudnih institucija u ovom slučaju, budući da su pojedini pravni stručnjaci ukazali na to da bi predmet trebalo da bude u nadležnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Izborna godina ponovo donosi političke tenzije
Govoreći o aktuelnim političkim procesima u Bosni i Hercegovini, Grebo je kazala da se pitanja secesionističkih politika i ideje o trećem entitetu ponovo intenziviraju uoči izbora.
Istakla je da takve teme sluša već decenijama i izrazila nadu da će ostati samo u domenu političke retorike.
„Meni je jako žao što se narodom i glasačima manipuliše na taj način“, poručila je Grebo.
Lamija Grebo, novinarka BIRN-a, za BHRT je govorila o projektu 3D rekonstrukcije prijedorskih logora, značaju očuvanja kulture sjećanja, stanju u Memorijalnom centru Srebrenica i aktuelnim političkim procesima u Bosni i Hercegovini.
