ICTY: Tužitelji za Prlića i ostale traže 40 godina zatvora

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada Haškog tribunala, očekuje se u junu 2017. godine.

Tužiteljstvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju zatražilo je od Žalbenog vijeća ICTY-ja da poveća kazne četverici bivših čelnika samoproglašene hrvatske republike Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milovanu Petkoviću na 40 godina zatvora, objavio je u srijedu Haški sud, a prenijele agencije.

Tužitelji i odbrane šesterice bosanskohercegovačkih Hrvata 12. januara su podnijeli žalbe na prvostepenu presudu kojom su u maju 2013. godine osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora, zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima tokom rata u Bosni i Hercegovini, osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Prlić, bivši predsjednik vlade samoproglašene HR-HB, nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Praljak i Petković na po 20 godina zatvora, bivši komandant vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Sadržaj žalbi odbrane je tajan, a tužiteljski je djelimično tajan te je objavljeno da su se tužitelji žalili po četiri osnove i slijedom toga tražili povećanje kazni.

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada ICTY-ja, očekuje se u junu 2017. godine.

Predvođeni Tuđmanom

Međunarodni krivični sud osudio je u maju 2013. godine bivše čelnike samoproglašene HR-HB, optuženih za zločine počinjene nad Bošnjacima u periodu 1993-94. godina, na dugogodišnje zatvorske kazne te utvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Tročlanim prvostepenim Raspravnim vijećem ICTY-ja predsjedavao je Francuz Jean Claude Antonetti.

Sve odluke su donesene uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Antonettija.

Sudsko vijeće Haškog suda presudilo je većinom glasova da je sukob između HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine bio međudržavni sukob te da su šesterica visokih funkcionera nekadašnje samoproglašene HR-HB i članovi državnog i vojnog vrha Hrvatske bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Tadašnji predsjednik Hrvatske Tuđman i predsjednik samoprogkašene HR-HB Mate Boban odlučili su da je za uspostavljanje ove paradržavne tvorevine neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva.

Dobrovoljno se predali

Zločine nad muslimanskim stanovništvom u većini slučajeva nije činila “šačica vojnika”, već su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata, navodi se u presudi, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Sudskog vijeća.

Vijeće je presudilo da su Tuđman, prvi oficir Vojske Hrvatske Janko Bobetko i ministar obrane Hrvatske Gojko Šušak te šesterica funkcionera samoproglašene HR-HB strukture HVO-a koristili za različite aspekte udruženog zločinačkog poduhvata, s ciljem stvaranja HR-HB.

Šestericu Hrvata optužnica je teretila za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja samoproglašene HR-HB radi stvaranja “Velike Hrvatske”.

Oni su se dobrovoljno predali 5. aprila 2004. godine. Suđenje je počelo 26. aprila 2006. godine i pretvorilo se u jedno od najdužih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Previous Probijen tunel Karaula, u funkciji do kraja godine
Next BiH u blokadi: Kakva je uloga Dodika, Čovića, Radončića, Kebe...

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Markale: Poginuli ne smiju biti zaboravljeni

Nakon komemorativne sjednice upriličeno je odavanje počasti i polaganje cvijeća na spomen-obilježju poginulim Sarajlijama u prvom od dva masakra na pijaci Markale   U organizaciji Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća

KULTURA I UMJETNOST

Na današnji dan ‘92. navođenom zapaljivom raketom spaljena ugledna naučna ustanova, Orijentalni institut u Sarajevu

Sa svojom rukopisnom, arhivskom i bibliotečkom građom, bila je to jedinstvena naučnoistraživačka institucija na Balkanu. Rukopisna zbirka sa 5263 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, Manuscripta turcica, zbirka sidžila,

NAŠI DANI

Za zločine u Doboju optužen i Borislav Paravac

Paravac je bio član Predsjedništva BiH od 2003. do 2006. godine, a osim njega optužene su još tri osobe. Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine podigao