Šesti bošnjački reis: Spaho je umro u februaru ‘42.

Bio je čovjek od nauke i pera, spadao je u red najistaknutijih kulturnih i javnih radnika bosanskohercegovačkih muslimana svog vremena.

Fehim ef. Spaho, reisu-l-ulema Kraljevine Jugoslavije od 1938. do 1942. godine, autor je zapaženih analitičkih članaka i studija s temama iz bošnjačke historije , poliglot, vrstan i plodan prevodilac s orijentalnih jezika.

Proživio četiri režima i dva svjetska rata, obradio je više od 1.500 rukopisa teološke, historijske, pjesničke i druge građe i za štampu je potpuno priredio. Objavio je mnoštvo članaka, a prvi je na bosanski jezik preveo 1001 noć.

Preveo je i Husrevbegove vakufname, priredio je izdavanje rudarskog zakona sultana Sulejmana zakonodavca iz 1536. godine.

Ovih dana navršila se 77. godišnjica smrti reisa Fehim ef. Spahe. Rođen je u Sarajevu, u februaru 1877. godine a umro je 14. istog mjeseca 1942.  Prvi je sin hadži-Hasana ef. Spahe, muderisa Gazi Husrev-begovog hanikaha i kasnije nastavnika i upravitelja Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.

Prema nekim izvorima, Spaho je karijeru u državnoj službi započeo je 1895. kao vilajetski arhivist u upravnom odjelu Zemaljske vlade u Sarajevu. Godine 1908. postao je vladin prevodioc, zatim sekretar, a 1920. preuzeo je dužnost načelnika islamskog odjela u Ministarstvu vjera u Beogradu. U Sarajevo se vratio 1923. kao viši vladin savjetnik za vjerska pitanja.

Naibom IVZ-a i predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda imenovan je 1936. godine. Dvije godine kasnije imenovan je za reisa.

Zagovarao je koncept tumačenja islama u skladu s razvitkom savremenog života.

Nakon što je iznenada preminuo u februaru 1942. godine dženaza je obavljena po nezapamćenom snijegu pa je noć prije ukopa dvjestotinjak čistača razgrtalo sarajevske ulice.

(NAP)

Previous Mladi Krajišnici izumili pametni privjesak koji bi mogao zamijeniti USB stikove
Next Najbolja poslijeratna zimska sezona u Bosni i Hercegovini

You might also like

HISTORIJA

Obrazovanje u doba srednjovjekovne Bosne

  Iz novoizišle knjige prof. E. Imamovića  „Korijeni i život bosanskog plemsta kroz historiju, Sarajevo 2018.“ Brojna arhivska građa pokazuje da je prosvjećenost u srednjovjekovnoj Bosni bila na zavidnoj visini.

HISTORIJA

Sarajevo je dobilo rasvjetu prije Londona, Pariza…

03. i 04. aprila 1895. godine u Sarajevu je izvršeno probno paljenje električne rasvjete. U prvom probnom paljenju električne rasvjete u Sarajevu upaljeni su električni fenjeri u Koševskoj ulici, Ćemaluši

SEHARA

Evlija o bošnjačkom narodu i bosanskom jeziku

Svjedočenja o obitovanju Bošnjaka i prisustvu bosanskog jezika u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori… Zasigurno jedna od ličnosti koja je obilježila osmansku historiju XVII stoljeća, a time i bosansku