‘ŠESTU BUKTINJU’ UKUCAO JE HUSAGA ĆIŠIĆ

Husein-aga Ćišić (Mostar, 15. 12. 1878. – Mostar, 30. 8. 1956.)

Piše: Ibrahim Kajan

Uza sve silne bh. komuniste, Bosna i Hercegovina bi zajedno s Bošnjacima, u Grbu Jugoslavije – bila nepostojeća.

Planirani tijek povijesti disciplinirane armije boljševika je osujetio, kao iz kakve busije, razboriti Husaga Ćišić, umni antifašist koji nije morao biti ni ateist ni komunist da bi bio to što jest: veliki političar, nedovoljno poznat čak i u akademskom krugu svoje domovine a nekmoli u širokim narodnim masama!

Mada mu je djelo veliko, još uvijek čeka na snažniju reafirmaciju koje bi „doteklo“ barem na naziv jedne uličice u Mostaru ili Sarajevu s njegovim imenom.

Ćišićevi politički prinosi potječu još iz razdoblja ‘Džabićeva pokreta“, iz snažnog sudjelovanja u ispisivanju tekstova u „Musavatu“ od 1906. do 1911., radu u egzekutivnom odboru Muslimanske narodne organizacije, te gradonačelnika Mostara i senatora u Kraljevini Jugoslaviji, obiteljskim sudjelovanjem u NOB-u, najposlije mandatom narodnog poslanika u Novoj Jugoslaviji – sve do jednog presudnog trena.

Do trena kad je prvom Ustavu Jugoslavije – on jedini – rekao znamenito: NE!

Njegova predstavka koja je prethodila Ustavotvornoj skupštini od 18. januara 1946 – zatajena je a Ustav je izglasan – s jednim, Husaginim, glasom protiv! Nije želio da pred režiranom komunističkom historijom podloži svoj narod i svoju BiH koja je „unešena u Jugoslaviju“. Kao svjedok Drugog zasjedanja AVNOJ-a i njegovih zaključaka, piše „zaboravnim drugovima“:

„Prema ovim zaključcima AVNOJ-a, svaka federalna jedinica aktom tog svoga opredjeljenja, stekla je i pravo na svoje vlastito narodno ime, ali samo je to pravo uskraćeno bosanskoj federalnoj jedinici. Jedinici naime koja je po izvjesnim obrazloženjima, iznimno zasnovana na nacionalnoj ravnopravnosti Srba, Hrvata i tako nešto… Bh. jedinica na tzv. racionalnoj ravnopravnosti Srba i Hrvata, nema nikakve garancije za svoj opstanak, niti može imati izgleda na miran društveni i državni život.“

Upozorio je i na nesklad između identifikacije Bošnjaka, kao zasebne nacionalne zajednice u najznačajnijim dokumentima iz rata, AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a. ZAVNOBIH Bošnjacima snažno potvrđuju nacionalni status pod imenom „Musliman“ – dok ga kasniji, AVNOJ-ev, potpuno prešućuje, što je paradoks sam po sebi, pa upućuje pa zločestu igru koju je Husaga prozreo i pred svima objelodanio.

O samoj sjednici Skupštine postoji vjerodostojna „usmena predaja“ potekla od Skendera Kulenovića, također sudionikom rasprave oko Ustava, ispričana Husaginom rođaku Safetu Ćišiću. Zabilježena je u ovom obliku:

“Poslanicima je ponuđen tekst Ustava i rečeno im je da se o njemu izjasne. Kada se Đilas obratio prisutnima, zbog eventualnih upita odnosno primjedbi, za riječ se javio Husaga i vrlo jasno ga upitao šta je sa muslimanima.

Đilas se odmah uputio za govornicu gdje se zadržao gotovo dvadeset minuta, stavljajući do znanja prisutnima da je bit novog Ustava rušenje kralja i proglašenje Republike. Nakon toga poslanicima je sugerirano da se za novi Ustav izjasne načelno.

Za načelno prihvatanje Ustava bili su svi, što znači da je on načelno prihvaćen – jednoglasno. Nakon navedenog izjašnjavanja nastavljen je rad u klubovima poslanika. Klub poslanika BiH se, kao i drugi, povukao u posebnu prostoriju. Sastanak je vodio Đuro Pucar, koji je na samom početku upitao Husagu je li on čuo što govori drug Đilas. ‘Ništa ga ja, brate, nisam razumio’, odgovorio je Husaga, na šta su se Skender i Hasan'Brkić glasno nasmijali.

Reagirao je Pucar, koji ih je ukorio za neozbiljno držanje. Nakon što su poslanici ponovno zauzeli svoja mjesta, počelo je usvajanje Ustava po točkama. Sve je teklo kako se moglo i očekivati – do poglavlja koje je tretiralo nacionalno pitanje. Dizanje ruku bilo je unisono. Ima Ii tko protiv pitao je predsjedavajući? Uzgor je bila samo Husagina ruka! On je glasao protiv.“

Da H. Ćišić nije ništa drugo uradio u svom životu, samo bi to njegovo „ukucavanja šeste baklje u grb Jugoslavije“ , predstavljalo svojevrstan spomenik političkoj mudrosti i našoj kolektivnoj zahvalnosti. Husaga – iskonski antifašist.

(kajankajan.blogspot.com/Avaz, prilog SEDMICA, 16. maja 2015., str. 14-15)

Previous Godišnjica Pofalićke bitke: Jedna od strateških bitaka za opstanak glavnog grada i države
Next Pogledajte kako izgleda dionica koja će spojiti Sarajevo s autoputem A1 (VIDEO)

You might also like

HISTORIJA

Maktul Mahmud-paša Bošnjak i njegov vakuf u Kairu

Donedavno se smatralo da Bošnjaci nisu izgradili nijednu džamiju u Kairu tokom osmanske uprave Egiptom, ako izuzmemo obnovu nekih starijih kairskih džamija (npr. Ahmed-paša Sarhoš, naš kairski namjesnik 1689.-1691., obnovio

HISTORIJA

Kurdi: ‘Potomci džina’ i narod od 30 miliona bez države

  Korijeni Tačno porijeklo imena Kurd nije razjašnjeno, iako se vjeruje da je sam termin stariji od formiranja etničke grupe nekoliko stoljeća ili čak milenija. Jezik Kurdski jezik ima status

HISTORIJA

Dan državnosti Bosne i Hercegovine: 25. novembar neradni dan

25. novembra 1943. godine vijećnici Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH u Mrkonjić Gradu donijeli su odluku o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrdili njezine historijske granice, te