Zašto se žuri hrvatskoj politici da ‘reorganizuje’ Bosnu i Hercegovinu?

Zašto se žuri hrvatskoj politici da ‘reorganizuje’ Bosnu i Hercegovinu?

Svjedoci smo intenzivne kampanje Dragana Čovića za reorganizaciju i federalizaciju Bosne i Hercegovine, lider HDZ-a je više puta naglašavao da su to prioriteti za 2017. godinu.

Čović naravno nije sam u toj priči, iza njega stoji oerganizacija koja je iznjedrila i tzv. Hrvatsku samoupravu 2001. godine – Hrvatski narodni sabor BiH.

Snažnu podršku novim podjelama naše zemlje daju i zastupnici Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu.

Možemo reći da je lobiranje za ‘hrvatsku stvar’ u Bosni i Hercegovini glavna diplomatska inicijativa RH. Jedna od zastupnica u pomenutom parlamentu i zagovornica federalizacije Bosne i Hercegovine je i Željana Zovko, donedavna ambasadorica Bosne i Hercegovine u Italiji!

Primjer Ž. Zovko nam mnogo toga govori, pa i to da su bosanski Hrvati možda i najpovlaštenija etnička skupina uopće. Na posljednjem popisu stanovništva 15% stanovnika naše zemlje se izjasnilo kao Hrvati. Kao takvi su ravnopravni i konstitutivni u Bosni i Hercegovine, a istovremeno se vode i kao hrvatska dijaspora te posjeduju i državljanstva RH. Koriste sve povlastice dvije države…

Interese Bosne i Hercegovine nema ko zastupati u Evropskom parlamentu, izuzev Jasenka Selimovića, delegata Liberalne stranke Švedske. On je istakao da se sadržajem nacrta godišnjeg izvještaja o Bosni i Hercegovini šalju dvije kontradiktorne poruke.

– Prva je da govorimo o potrebi zemlje da razgovara sa Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom jednim glasom i da odgovara na Upitnik jednim glasom, a zatim zagovaramo potrebu federalizacije, koja u slučaju Bosne i Hercegovine znači etničku federalizaciju, a koja će značiti nefunkcionalnu zemlju. Zatim govorimo o očuvanju Dejtona, a podržavamo amandmane koji dovode u pitanje isti taj Dejton – istakao je Selimović. Hrvatski zastupnici su uložili veliki broj amandmana na navedeni izvještaj – prijedlog istog je usvojen u utorak poslijepodne od strane Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.

Postaje jasno da velikohrvatska politika pokušava razgraditi Bosnu i Hercegovinu baš kao i velikosrpaska, samo na suptilniji način – diplomatski i ‘odozgo’, za razliku od otvorenih nasrtaja Dodika i sličnih protagonista s druge strane.

Posljednja šansa za velikohrvatsku politiku

Postavlja se pitanje zašto se žuri Čoviću i zašto mu je stalo da se stvari završe baš u ovoj godini?

Odgovor bi mogao biti u tome što se krajem ove godine očekuje pravomoćna presuda Jadranku Prliću i još petorici čelnika samozvane ‘HR-HB’.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je šestericu bivših čelnika samoprozvane ‘Herceg-Bosne’, optuženih za zločine nad bošnjačkim stanovništvom.

Sudsko vijeće Haškog suda presudilo je većinom glasova u prvostepenom postupku da je sukob HVO-a i Armije BiH bio međudržavni sukob, te da su šestorica visokih funkcionera nekadašnje samozvane ‘HR-HB’ i članovi državnog i vojnog vrha Hrvatske bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik “Herceg-Bosne” Mate Boban odlučili su da je za uspostavljanje ‘Herceg-Bosne’ neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva.

Vijeće je, također, utvrdilo da je u Bosni i Hercegovini postojao udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio osnivanje entiteta sa hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini, a on bi se naknadno pripojio Hrvatskoj ili postao nezavisan entitet.

Optužbe su to koje teško kompromituju ne samo politiku HDZ-a BiH, nego i politički vrh Republike Hrvatske! Otuda i sve nervoznije reakcije hrvatskih političara – sjetićemo se i istupa Zorana Milanovića i snimaka na kojima spominje navedeni haški proces.

Ovo što hrvatska politika pokušava postići preko EU parlamenta i Čović u Bosni i Hercegovini u vezi reorganizacije/federalizacije ili prosto rečeno nove podjele naše zemlje i pokušaja stvaranja trećeg entiteta.. u suštini je to sve na tragu propalih zločinačkih poduhvata i nastojanje da se isti ožive. Ako Haški tribunal pravomoćno potvrdi prvostepenu presudu Prliću i društvu – bila bi to presuda velikohrvatskoj politici iz devedesetih, kao i poraz onih koji i danas zagovaraju istu politiku.

 

 (MiruhBosne)

Previous Kako su humanitarci iz naše zemlje razveselili sirijsku djecu
Next Bračni par iz Cazina spasio jastrebove od smrzavanja

You might also like

NAŠI DANI

Sergeju Barbarezu u Mostaru uručena nagrada Mimar Mira

  U okviru manifestacije “Mostar ne zaboravlja prijatelje“ u organizaciji Centra za mir i multietničku saradnju sinoć su dodijeljene i tradicionalne nagrade “Mimar mira 2018“ – prenosi N1. Ovogodišnji Mimari

NAŠI DANI

‘Nova Vlada Kosova nikada neće staviti Srbiju i Bosnu i Hercegovinu u istoj rečenici’

Aljbin Kurti lider pobjedničke stranke Samopredjeljenje na Kosovu potvrdio je za intervju “Jedan” BHT1 da bi u novembru mogao preuzeti funkciju premijera Kosova, a nakon toga početi i rješavati pitanja

NAŠI DANI

Ispraćeni kakanjski učesnici “Marša mira”

U Kaknju je danas upriličen ispraćaj kakanjskih učesnika ovogodišnjeg Memorijalnog pohoda “Marš mira” od Nezuka u općini Sapna do Srebrenice. Prije nego što su Kakanjci krenuli autobusima prema Nezuku upriličeno je