Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

Javna ustanova Zavičajni muzej Visoko pokrenuo je projekt evidentiranja i zaštite stećaka na lokalitetu Slatina, na području MZ Radovlje. Kako je u razgovoru za Fenu kazala jedna od učesnica projekta, suradnica Zavičajnog muzeja, magistrica arheologije Adisa Lepić, ovaj lokalitet predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za razvoj turizma u ovom kraju.

Piše: Fedžad Forto

Lepić navodi da je područje općine Visoko oduvijek plijenilo pažnju kako naučne javnosti tako i prolaznika, posjetilaca i ljubitelja bogate historije ovog kraja. Odavno je poznato da su se u visočkoj kotlini nalazili prvi srednjovjekovni vladarski dvorovi, a uz njih niz odbrambenih vojnih utvrda, te da je ovo mjesto gdje su krunisani i sahranjivani bosanski vladari, mjesto gdje su donošene najvažnije državne odluke.

– Uprkos ovim činjenicama ovaj kraj u tolikoj mjeri je kulturno-historijski i arheološi bogat da velika otkrića tek predstoje – kaže mr. Lepić.

Navodi da kao i većina bosanskohercegovačkih općina i općina Visoko posjeduje znatan broj srednjovjekovnih nekropola s najmonumentalnijim nadgrobnim spomenicima tog perioda – stećcima. Ranija istraživanja 1960-ih godina su bila fokusirana isključivo na popis nekropola, po kojem općina Visoko ima oko 30 nekropola, što se, smatra mr. Lepić, mora uzeti s rezervom.

– Jedna od najbrojnih nekropola stećaka na području općine Visoko svakako je neropola Slatina u MZ Radovlje. Činjenica je da ova nekropola nije evidentirana u naučnoistraživačkom radu Šefika Bešlagića. Tek nekoliko podataka zabilježio je istaknuti historičar, arheolog i pravnik Pavao Anđelić u djelu „Visoko i okolina kroz historiju 1“. Od tada do danas o ovom lokalitetu nije zabilježen niti jedan podatak.

Na inicijativu lokalnih mještana a uz ogroman interes i zalaganje uposlenika JU Zavičajni muzej Visoko, tokom 2016. godine odlučno se krenulo u izradu projekta i saniranje nastale šteta na lokalitetu. Kao i većina kulturno-historijskog naslijeđa naše države ugroženo je urbanizacijom koja obično podrazumijeva gradnju lokalnih puteva, autoputeva, novih građevinskih objekata i slično – ističe mr. Lepić.

Po njenim riječima, najviše u ovim slučajevima ugroženi su stećci pa je sličan slučaj zabilježen na nekropoli Slatina. Naime, proširenjem seoskog puta u MZ Radovlje stećci koji se nalaze u baštama privatnih parcela bili su potkopani, a prema kazivanjima mještana neki su čak prevaljeni na put, drugi su utonuli i zarasli u međe.

U cilju prije svega saniranja štete koja je nastala u prethodnih desetak godina u Zavičajnom muzeju Visoko izrađen je projekt pod nazivom „Sanacija nekropole stećaka u MZ Radovlje“.

– Danas, kada su osigurana novčana sredstva i potrebne terenske dozvole od Federalnog zavoda za zaštitu spomenika krenulo se u realizaciju ovog projekta. U protekloj sedmici urađeni su arheološki radovi koji su podrazumijevali nedestruktivne metode rada: dokumentiranja, fotodokumentacija, rekognosciranje i snimanje nekropole, radovi čišćenja područja oko spomenika u svrhu pripreme lokaliteta za građevinske radova koji tek slijede. Konačna sanacija podrazumijeva ugradnju potpornog suhozida uz među, a u visini stećaka i izrada info table o nekropoli.

U konačnici nekropola Slatina koja trenutno broji 20 stećaka od kojih se ističu dva fino klesana sljemenjaka, a u narednom periodu predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za bogati razvoj turizma u ovom kraju – kazala je za Fenu magistrica arheologije Adisa Lepić.

Previous Spašeno 500 civila: Obilježena godišnjica oslobađanja zatočenika logora u Liplju kod Zvornika (Video)
Next Sarajevski studenti izumili uređaj koji 'čuje' prostor: Plan je da se milionima ljudi omogući da se slobodno kreću

You might also like

NASLIJEĐE

Nova laboratorija spašava izgorjelu građu Arhiva Bosne i Hercegovine (Video)

Gotovo tri godine od požara u zgradi Predsjedništva BiH, kada je izgorio dio Arhiva Bosne i Hercegovine, ova institucija dobila je moderni laboratorij za restauraciju i konzervaciju oštećene dokumentacije i

BH RAZGLEDNICA

Srednjovjekovni bosanski gradić Počitelj oživljavaju posjetioci iz raznih dijelova svijeta

  Srednjovjekovni gradić Počitelj u dolini Neretve koji plijeni pažnju brojnih prolaznika magistralnim putem od Mostara prema Metkoviću s lijepim sunčanim vremenom je postao turistička atrakcija gostiju iz raznih dijelova

BH RAZGLEDNICA

Prije 15 godina Bobovac proglašen nacionalnim spomenikom: Neophodna dodatna zaštita kraljevskog grada

Prije 15 godina, 6. novembra 2006. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (BiH) nacionalnim spomenikom proglasila je historijsko područje – srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac, smješten nedaleko od