Sarajevo u fokusu filmskog svijeta

Sarajevo u fokusu filmskog svijeta

Osim brojnih filmskih poslastica, 23. Sarajevo Film Festival i ove godine Sarajlijama i gostima glavnog grada Bosne i Hercegovine donosi i dašak glamura, te dovodi zvijezde svjetskog filma.

„U ove 23 godine uspjeli smo da razvijemo veliki, međunarodni filmski festival sa fokusom na regiju, koji obuhvata jugoistočnu Europu i mislim da je sigurno najznačajniji, najuticajniji festival koji nudi uvid u kompletnu produkciju ovog dijela Europe, ali isto tako daje snažnu platformu za razvoj projekata, kako mladih tako i već etabliranih autora ovog regiona”, kaže za Deutsche Welle Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.

Osim brojnih filmskih poslastica, 23. Sarajevo Film Festival i ove godine Sarajlijama i gostima glavnog grada BiH donosi i dašak glamura, te dovodi zvijezde svjetskog filma. „Kao i svake godine, Sarajevo Film Festival se trudi da ima značajne goste – domaće, regionalne, europske, ali i svjetske, one ljude koji su nas zadužili, koji su nas, ustvari, i uvukli u ovu magiju filmske umjetnosti. Ove godine sa nama su trostruki oskarovac Oliver Stone i sigurno čovjek koji je ne samo glumac i scenarista, on je naprosto veliki umjetnik koji je označio vrijeme 70. i 80. godina prošlog stoljeća sa svim onim što je radio, ali prije svega čitavim serijalom Monty Pythona. To je John Cleese, jedan od velikana filmske umjetnosti”, kaže Purivatra. I Stone i Cleese, dodaje, on, ove godine će primiti Počasno srce Sarajeva, nagradu festivala za doprinos filmskoj umjetnosti.

Savremenost u realnosti

Najveći i najznačajniji filmski festival u jugoistočnoj Europi bit će otvoren projekcijom filma „Druga strana nade”, finskog reditelja Akija Kaurismäkija, koji je za to ostvarenje na ovogodišnjem Berlinaleu osvojio Srebrenog medvjeda za najbolju režiju. Osim toga, gledatelji će tokom 23. SFF-a, od 11. do 18. augusta, moći pogledati ukupno 235 filmova iz preko 50 država u 18 različitih programa, od čega četiri takmičarska. Od toga, bit će upriličene čak 43 svjetske i 23 međunarodne premijere. Selekcija filmova nije nimalo jednostavan i lagan posao, a to najbolje zna selektorica Elma Tataragić.

„Ove godine više nego ikada veliko pitanje koje je prožimalo svjetsku kinematografiju bilo je pitanje savremenosti u realnosti koja se drastično mijenja u današnjem društveno-političkom kontekstu. Taj izuzetno dinamičan ritam promjena konstantno mijenja granice po kojima se ranije ravnalo i graničilo ono što je pristojno i ono što nije, ono što je korektno ili ne, tj. granice ljudskosti i neljudskosti, granice dozvoljenog i jednostavno nezamislivog”, kaže Tataragić za Deutsche Welle.

Stoga i selekcija od devet dugometražnih, igranih filmova u konkurenciji za ovogodišnje Srce Sarajeva, dodaje ona, „donosi upravo taj trenutak aktivne savremenosti i pokazuje svijet iz različitih uglova”.

Bosnien und Herzegowina, Sarajevo, 23. Filmfestival, rekonstruierter Platz vor dem Nationaltheater

Obilje svjetskih i regionalnih premijera

Takmičarski program Festivala, u konkurenciji dugometražnog igranog filma, bit će otvoren svjetskom premijerom filma „Zrno (Grain)”, turskog reditelja Semiha Kaplanoğlua, koji se, kako otkriva Elma Tataragić, „hrabro upušta u priču koja je najbliža naučnoj fantastici, sa impozantnom fotografijom i snažnim glumačkim ostvarenjima među kojima se posebno ističu Jean-Marc Barr i bh. glumac Ermin Bravo”. U okviru istog programa, dodaje ona, stiže i svjetska premijera filma „Rađanje dana (Dita zë fill)” debitanta Gentiana Koçia, regionalna premijera gruzijskog filma „Taoci (Mzevlebi)”, reditelja Rezoe Gigineishvilija, bugarski „Pravci (Posoki) reditelja Stephana Komandareva, rumunjski „Meda ili ne tako svijetla strana stvari (Meda sau partea nu prea fericita a lucrurilor)” – svjetska premijera debitantskog filma reditelja Emanuela Pârvua, još jedan bugarski film – „Sofijin sin (O yios tis Sofia)” rediteljice Eline Psykou, te još jedan gruzijski film – „Strašna majka (Sashishi Deda)”, debitantice Ane Urushadze.

U okviru takmičarskog programa, prema riječima Elme Tataragić, bit će upriličene i dvije gala premijere i to novih bh. filmova. „'Muškarci ne plaču’, debitanta Alena Drljevića, donosi priču o ratnim vojnim veteranima dvadeset godina nakon rata koji za njih nikada nije prestao”, navodi Tataragić. Film je inače već izazvao veliko interesovanje u regionu, a već je nagrađen i Specijalnom nagradom žirija na filmskom festivalu u Karlovim Varima, a nedavno i Zlatnom mimozom na 31. Montenegro Film Festivalu.

Festival dobre atmosfere

Na drugoj gala projekciji, kojom će biti i zatvoren takmičarski program 23. Sarajevo Film Festivala, bit će prikazan animirani dugometražni film „Ptice kao mi (Birds Like Us)” bh. redateljskog dvojca Faruka Šabanovića i Amela Ćuhara. Radi se, prema riječima Elme Tataragić, o prvom bh. igranom, dugometražnom, animiranom filmu, u kojem se „okupila sjajna autorska i glumačka ekipa”.

Kao i svake godine, Sarajevo Film Festival u Sarajevo unese posebnu živost, posebnu atmosferu. Pred ovogodišnje izdanje festivala preuređen je i obnovljen trg ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu, gdje će, već tradicionalno, biti crveni tepih za zvijezde SFF-a. Izuzetnu važnost festivala za promociju glavnog grada BiH kao nezaobilazne turističke destinacije ističe i Turistička zajednica Kantona Sarajevo, a to svakako pokazuju i prepune gradske ulice i trgovi.

„To nam je cilj i mislim da smo u tome i uspjeli. S druge strane, sretni smo da je Sarajevo prihvatilo ovaj festival na način da grad živi 24 sata dnevno i da, ne samo građani Sarajeva, već i turisti, ljubitelji filma uživaju gledajući filmove i imajući dobru zabavu u našem gradu”, kaže direktor festivala Mirsad Purivatra.

Bosnien und Herzegowina, Sarajevo, 23. Filmfestival

Film – bijeg iz apatije

Elma Tataragić, koja se nakon festivala vraća obavezama na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, ali i obavezama u Udruženju filmskih radnika BiH, gdje predano radi na promociji bh. filma, te snimanju filma „Šavovi” reditelja Miše Terzića, a čiji scenarij potpisuje, pored svega što SFF znači za Sarajevo i regiju, opet se fokusira na film.

„Danas živimo u eri konstantnog straha, promjena ali i u eri nevjerovatne apatije”, kaže Tataragić i zaključuje: „Intelektualna apatija možda je najopasnija od svih, a paraliza koja je razumljiva nastaje od činjenice da su se iscrpili učinkoviti modeli reagovanja. Ipak, čini se da nam je, više nego ikada, potrebna umjetnost da nas upozori i podsjeti koliko je krhak svijet u kojem živimo, a svaki od odabranih filmova izuzetno aktivno promatra realnost i donosi priče, junake, preokrete koji bude iz apatije i tjeraju na akciju i zauzimanje stava”.

Previous Šarović: Pokazali smo kako se može postići opći interes kad smo svi angažirani
Next Pretkvalifikacije za SP u košarci: Bosna i Hercegovina sa najmlađim timom najefikasnija

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Mostar: Samouka slikarica hobi pretvorila u ozbiljan posao i prodaje slike širom svijeta

  Azra Tipura Čopelj iz Mostara jedna je od rijetkih samoukih slikarica koja je hobi pretvorila u ozbiljan biznis zahvaljujući društvenim mrežama, te u razdoblju manjem od dvije godine prodala

KULTURA I UMJETNOST

Udruženje sazlija iz Živinica: Saz i sevdalinku kao lijek za dušu pronose širom Bosne i Evrope

  Muzika je univerzalni jezik koji povezuje milijarde ljudi širom svijeta. Bez obzira na jezičku barijeru, osjećanja uz muziku su jednaka za sve. Za muziku su potrebni srce i duša,

KULTURA I UMJETNOST

Mostar: Obilježena 93. godišnjica smrti Alekse Šantića

Polaganjem cvijeća i pjesama na grob, a potom i na Spomen-obilježje u parku Alekse Šantića u Mostaru, obilježena je danas 93. godišnjica smrti najpoznatijeg mostarskog pjesnika, javlja Anadolu Agency (AA).