Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta: Muzeje su najviše posjećivali Arapi

Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta: Muzeje su najviše posjećivali Arapi

Muzej Sarajeva je od aprila posjetilo mnogo turista, a od svih depadansa najviše pažnje plijenili su Muzej Jevreja, Svrzina  kuća te Muzej Sarajevo 1878-1918 – kazao je Feni direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić.

Naglasio je da je svaki od depadansa zabilježio značajan rast posjetilaca.

– Velika gužva je bila tokom održavanja Sarajevo Film Festivala, a muzeje su najviše posjećivali Arapi, za razliku od prethodnih godina. Također, posjetilo nas je mnogo Amerikanaca i Šveđana te turista iz Koreje i Japana – naveo je.

Avdić je istakao da je Brusa-bezistan, Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878-1918, Despića kuću i Svrzinu kuću posjetilo oko 42.000 turista, a od toga Muzej Jevreja je obišlo oko 17.000 posjetilaca.

U Muzeju Jevreja, naglasio je, posjetioce najviše očarava zgrada smještena u najstarijoj sinagogi u Bosni i Hercegovini izgrađenoj 1581. godine, a koja je prema mišljenju velikog broja stručnjaka bila najljepši izložbeni prostor na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Viši pedagog Muzeja Jevreja Mario Kabiljo istakao je da ih je u augustu posjetilo oko 1.700 turista, a da je od otvorenja 12. jula 2014. godine postavku muzeja vidjelo oko 114.600 turista. Dodao je da svaki posjetilac ne zna šta ga čeka u muzeju, ali da ih pored sinagoge fascinira i stalna muzejska postavka koja donosi informacije o historiji Jevreja u Bosni i Hercegovini, učešću Jevreja u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini te Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.

Pozicioniran u jezgri Baščaršije u autentičnom zdanju sinagoge, s lijepim dvorištem popločanim starim kamenicama, ovaj muzej privlači veliki broj posjetilaca, posebno u ljetnim mjesecima, koji žele saznati više o kulturi, tradiciji i životu Jevreja u Bosni i Hercegovini. Njegov fundus nastao je većinom donacijama iz privatnih porodičnih kolekcija, kao i Jevrejske zajednice Bosni i Hercegovini i Jevrejske opštine Sarajevo. Osnovan je 1966. godine kao depadans Muzeja Sarajeva radi predstavljanja kulture Jevreja koji su s ostalim narodima na tlu Bosne i Hercegovine isprepleteni već 500 godina te ove godine obilježava 50 godina postojanja.

Svrzina kuća predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće. Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva. Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo.

Srodna slika

Ta kuća predstavlja tipični primjer arhitekture tog vremena, podijeljena na selamluk – javni dio i haremluk – porodični dio. Otkupljena od porodice Svrzo, sanirana je i otvorena za javnost šezdesetih godina. Nakon opsade Sarajeva, kuća je rekonstruirana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine. Tokom 2005. izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju.

Za ovaj spomenik kulture Muzej je izdao Monografiju Svrzina kuća na bosanskom i engleskom jeziku..

Previous 1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog
Next Muslimović: Džeko i ostali, glavu gore.. Vi ste bolan jedina svijetla tačka ovog naroda

You might also like

NASLIJEĐE

Hamdine pite ispod saća govore devet jezika (VIDEO)

Hamdo Sadiković iz Jajca postao je vrstan majstor za pite ispod saća. Na tom tradicionalnom bosanskom jelu zaposlio je čak devet radnica. Pite od mesa, sira, krompira, zelja, blitve, kukuruza.

BH RAZGLEDNICA

Prve ovogodišnje posjete Nacionalnom parku Una (FOTO)

Oni koji ne umiju da vole, neka na Unu dođu – i zavoljet će; oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu dođu – i propjevat će; oni koji

BH RAZGLEDNICA

Za četiri mjeseca Trebevićka žičara prevezla gotovo 400.000 putnika

  Trebevićka žičara je najveći infrastrukturni, ekonomski i turistički projekt koji je Grad Sarajevo realizirao poslije rata. Od 6. aprila do 25. jula ove godine evidentirano je 393.649 pojedinačnih vožnji