Na današnji dan preminuo pjesnik Aleksa Šantić

Na današnji dan preminuo pjesnik Aleksa Šantić

 

Na današnji dan 1924. godine u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika.

Rođen je 27. maja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad.

Bio je jedan je od osnivača kulturnog lista “Zora”, te predsjednik Srpskog pjevačkog društva “Gusle” u Mostaru.

Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.

No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma – sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugroženim Hercegovcima.

Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao “Ne vjeruj”, “Ostajte ovdje”, “Pretprazničko veče”, “Što te nema?”, “Veče na školju”, “O klasje moje” i druge.

Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovijetki, te pjesme za djecu.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća snimljena je romantizirana biografija o životu Šantića, pod nazivom “Moj brat Aleksa”. Glavnog lika glumio je Branislav Lečić.

U povodu smrti pjesnika Šantića, Srpsko prosvjetno i kulturnog društvo “Prosvjeta” Mostar u četvrtak navečer otvorilo je Peti međunarodni Šantićev festival djece pjesnika, koji je okupio mlade pjesnike iz BiH i regije.

Za danas, na sam dan pjesnikove smrti, najavljeno je polaganje cvijeća na grobu Alekse Šantića, posjet Šantićevoj rodnoj kući, te otvaranje izložbe Alekse Šantića u zbirci Muzeja Hercegovine.

 

Previous Bosna i Hercegovina zabilježila najveći rast bogatstva po stanovniku - čak 274 posto!
Next Ove godine iz Bosne i Hercegovine u Tursku izvoz minimalno 85.000 tona brašna

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Jezik je intelektualna arheologija naroda koji se njim služi

  Direktor Instituta za jezik dr. Alen Kalajdžija ukazao je danas na Međunarodni dan maternjeg jezika na značaj razvijanja pozitivne svijesti o očuvanju vlastitog jezičkog identiteta, poručivši da bosanski jezik nije bošnjački

KULTURA I UMJETNOST

Dubravko Lovrenović: Intervju iz 2014. godine

Istaknuti bosanskohercegovački akademik Dubravko Lovrenović preminuo je jutros u Sarajevu. Profesor Lovrenović rođen je u Jajcu 1956. godine. Filozofski  fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju završio je 1979. godine,

KULTURA I UMJETNOST

Bosančica, begovsko pismo, bukvica, ćirilica…

Rasprostranjenost upotrebe ovog pisma podudara se sa rasprostranjenošću bosanske srednjovjekovne države. Na taj se način bosančica upotrebljavala i u Novopazarskom sandžaku. Među bosanskim muslimanima bosančica je bila najviše raširena u begovskim