Sahat-kula u Gračanici – Gračanički kosi toranj

Sahat-kula u Gračanici – Gračanički kosi toranj

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine, proglasila je „Povijesnu građevinu – Sahat-kula u Gračanici“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sahat-kula u Gračanici se nalazi u centru čaršije.

Sahat-kule su najčešće građene u središtima gradova, odnosno u čaršijama. Najčešće uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakifa.

Sahat-kule su visoke građevine četvorne osnovice, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom.

Svaka sahat-kula imala je po jednog službenika, koji je navijao sat. Popravku mehanizama su vršile zanatlije sahačije, zildžije su pravile zvono a muvekiti su računali vrijeme.

Za osmanske uprave u Bosni i Hercegovini je izgrađena 21 sahat-kula: dvije u Sarajevu i Travniku, i po jedna u: Banjoj Luci, Donjem Vakufu, Foči, Gornjem Vakufu, Gračanici, Gradačcu, Livnu, Jajcu, Maglaju, Mostaru, Nevesinju, Počitelju, Prozoru, Pruscu, Sarajevu, Tešnju, Trebinju i Stocu. Novija istraživanja potvrđuju postojanje sahat kule i u Dolnjoj Tuzli (danas Tuzli).

Naselje Gračanica je nastalo u srednjem vijeku, u blizini rudnika željeza. Godine 1520. je definitivno pod osmanskom upravom. Prvo je središte nahije Sokol a sjedištem prostranog kadiluka postaje 1572. godine i to od rijeke Spreče do rijeke Save obuhvatajući područja oko sljedećih naselja: Srebrenik, Gradačac, Orašje, Modriča i Šamac. Od 1600. godine postaje značajno bosansko sjedište trgovine i zanatstva i ima čaršiju i najmanje osam mahala i isto toliko džamija i mesdžida.

Na današnjem prostoru i sa sadašnjim osnovnim urbanim svojstvima, gračanička čaršija počela se razvijati poslije 1697. godine kada je austrijska vojska pod vodstvom princa Eugena Savojskog, na svom pohodu dolinom Bosne, do temelja opustošila i spalila Gračanicu i mnoge druge gradove i naselja (Doboj, Maglaj i Sarajevo). Ovaj događaj je bio prekratnica u prostornom i urbanom razvoju gračaničke kasabe i njene čaršije, poslije čega ona dobija novi izgled, koji je u osnovi zadržala do danas. Glavne urbane sadržaje, uglavnom građene od kamena, u gračaničkoj čaršiji podiže Ahmed paša, koji se tamo nastanio nakon pada Budima (1686. godine) i po tome je prozvan Budimlija. Za njegovo ime vezuje se izgradnja čaršijske džamije, sahat-kule, hamama, hana i velikog broja dućana i zanatskih radnja.

Sahat-kula u Gračanici ima osnovu čije su stranice dimenzija približno 3,60 x 3,60 m. Objekt je izgrađen od kamena i zidovi su, kao i kod ostalih objekata ovoga tipa, vrlo masivni i prosječne debljine 80 cm. Visoka je 27,0 m i po tome druga po visini u Bosni i Hercegovini.

Više puta je obnavljana. U velikom požaru koji je zahvatio čaršiju 1812. godine sahat-kula je bila znatno oštećena, pa je renovirana i obnovljena, što svjedoči jedan rukopis sačuvan u gračaničkoj medresi.

Sljedeća je popravka bila 1952. godine i tom prilikom je izmijenjen pokrov, popravljene su stube, izvršeno je žbukanje fasade i montirani su satovi.
Najnovije je popravke izvršila Općina Gračanica 2003. godine, kada je urađena rekonstrukcija krova, stavljen novi bakreni pokrov i popravljeno unutrašnje stubište. Također je postavljen savremeni sat.

Ova sahat-kula je simbol Gračanice. Još od vremena izgradnje je nagnuta na jednu stranu, te predstavlja svojevrsni gračanički kosi toranj. Sahat-kula zauzima i centralno mjesto na grbu Općine Gračanica.

Uz ostalo naslijeđe u gračaničkoj čaršiji, sahat-kula je i značajan kulturni i turistički motiv.

 

Izvor
Previous Godišnjica zločina nad Bošnjacima Čajniča: Porodice 26 godina čekaju pravdu
Next Tuzla: Na Trgu slobode zajedno iftarilo 2.000 ljudi

You might also like

NASLIJEĐE

PK „Goražde-Maglić“ organizuje planinarske ture na Stari grad Samobor

Planinarski klub (PK) “Goražde – Maglić” sutra će organizovati jednodnevnu planinarsku turu na Stari grad Samobor, kulu bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače. Kako je Feni kazao vođa orijentiring tima planinarskog

NASLIJEĐE

Baščaršija: Ljubav prema zanatu je bitnija od novca (VIDEO)

  Ponekad se čini da je ulica Kovači u Sarajevu stala u vremenu. No, jedna zanatlijka Nermina tradiciju prepliće sa inovativnošću, što je nekad neophodno da bi stari zanati opstali

HISTORIJA

Čuvar kraljevskoga grada Jajca, srednjovjekovni grad Vinac

Historija je htjela da jedan mali dvorac postane čuvar kraljevskoga grada koji i danas, iako ruševan, plijeni svojom ljepotom i položajem Niz vrbasku dolinu pred samim Jajcem svakom će čovjeku