Čamdžića kuća u Puračiću – jedna od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom

Čamdžića kuća u Puračiću – jedna od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom

 

Čamdžića kuća u Puračiću predstavlja jednu od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom u Bosni i Hercegovini. Objekat ima veliku historijsku, ali i ambijentalnu vrijednost u okviru Čamdžića mahale u Puračiću – piše baština.ba.

Nalazi se u ulici Avde Mujkića, u Čamdžića mahali na brežuljku zapadno od centralnog dijela puračke čaršije. Ne postoje tačni podaci o vremenu nastanka Čamdžića kuće smještene u staroj Čamdžića mahali u Puračiću, međutim, ona sigurno potiče iz osmanskog perioda, a po svemu sudeći ista je u posjedu familije Čamdžić još od sredine 19. stoljeća.
Čamdžića kuća u Puračiću prema tipologiji Muhameda Kadića u knjizi „Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini“ spada u red brvnara sa čardakom među rogovima, građenih na temeljima od kamena. Stambeni objekat je pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 7,90 m x 5,33 m. Spratnost iznosi suteren + prizemlje + čardak + tavan.

Kuća je sagrađena na kamenim temeljima, odnosno četiri kamena na koje se oslanja drvena konstrukcija. Prostor između četiri temeljna kamena ispunjen je manjim kamenjem koje je vezano ilovačom i krečom. Dimenzije suterena iznose 3,47 m x 5,33 m, a ulaz predstavljaju drvena vrata na zapadnoj strani dimenzija 90 cm x 165 cm. Djelimično ukopana magaza u suterenu i danas služi kao ostava. Zidovi suterena su drveni, a pod je sastavljen od nabijene zemlje i kamena.

Historijski podaci su oskudni, ali se zna da se tokom osmanskog perioda osvjetljenje u kući vršilo pomoću luća, kasnije pomoću svijeća od goveđeg loja. Tokom austrougarskog perioda osvjetljenje se počelo vršiti pomoću gasnih lampi, petrolejskih i karabitnih lampi. S obzirom da je u Puračiću tokom tridesetih godina XX vijeka izgrađena električna centrala, Čamdžića kuća je snabdjevena i električnom energijom.

Nije poznato da je stambeni objekat oštećen tokom II svjetskog rata niti tokom agresije na RBiH (1992–95). Godine 2010. vršeni su radovi redovnog održavanja objekta i tom prilikom vlasnik je drveni krovni pokrivač (šindru) zamijenio limenim. Stari drveni pokrivač, odnosno njegovi ostaci su još uvijek sačuvani i nalaze se odloženi neposredno uz kuću.

Cjelokupna konstrukcija kuće je izvedena u drvetu, osim kamenih temelja. Dijelovi vanjskih zidova prizemlja su izvedeni u zemlji, pljevi i drvetu, s tim da su potom malterisani i krečeni.
Na kući su očuvani drveni demiri, te sistem zatvaranja vrata – mandal.

Današnji vlasnik Čamdžića kuće i čovjek koji se brižljivo o istoj stara jeste Hasan (Osmana) Čamdžić, 1948. godište, dipl. ing. iz Puračića.

Hasan je svoje djetinjstvo proveo u ovoj kući, a sada živi u novoj, sagrađenoj u blizini stare. Hasanov otac Osman (1911. god.) cijeli život je proveo u ovoj kući, baš kao i njegov otac Mustafa i djed Osman Čamdžić. U blizini kuće nalazi se nekoliko starih nišana, od kojih jedan, lijepo ukrašen s turbanom, pripada Osmanu Čamdžiću, koji je rođen sredinom 19. stoljeća, a tu sahranjen 1920. godine

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je uradio aplikaciju i istu 10. aprila 2015. godine podnio Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, što će nakon daljeg stručnog istraživanja rezultirati Odlukom o proglašenju Čamdžića kuće nacionalnim spomenikom BiH (1–3. februar 2016). Ova kuća je sada, pored Hrama svetog proroka Ilije (Srpska pravoslavna crkva) u Puračiću, drugi nacionalni spomenik, što će svakako doprinijeti značajnijoj valorizaciji Puračića kao zanimljive turističke destinacije i mjesta koje na svom području trenutno ima dva od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašena nacionalna spomenika.

Zavod je Čamdžića kuću predstavio u okviru svoje izložbe „Kuća sjeveroistočne Bosne“, koja pored ostalih sadrži pano i maketu Čamdžića kuće koju su izradili učenici Građevinsko-geodetske škole iz Tuzle.

O Čamdžića kući su pisali Mihad Sakić, Adi Ćorović i Semir Hadžimusić u radu „Čamdžića kuča – kulturno-historijsko naslijeđe Puračića“, Zbornik radova sa naučnog skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac 2016.

Previous Sarajevo: Bosmal postaje luksuzni hotel unutar Rotana grupacije
Next Brandovi iz «BH. korpe» Hoše marketa poklon akcijom nagradili povjerenje potrošača

You might also like

BH RAZGLEDNICA

/FOTO/ Bosnom behar probeharao

  Prije 10 dana nastupilo je proljeće i priroda se ponovo budi. Brojne su prirodne pojave koje simbolizuju dolazak proljeća, a jedan od njih je svakako probeharalo drveće. Fotoreporter Anadolu

BH RAZGLEDNICA

Trebinje: ARIF ČUSTOVIĆ OŽIVLJAVA BARKE NA TREBIŠNJICI

  Trebinjac Arif Čustović, stolar star 67 godina, jedini je majstor u ovome kraju koji pravi barke i to uspješno radi više od pola vijeka.   Majstor Arif ne zna

NASLIJEĐE

Jedini javni lunarni sat na svijetu: Do tačnog vremena preko 76 basamaka (FOTO)

Sarajlija Mensur Zlatar najmanje jednom sedmično popne se uz 76 drvenih basamaka kako bi navio sat na jednom od najpoznatijih sarajevskih simbola, Sahat-kuli. Iako je već u sedmoj deceniji života,