Ad modum bosnensis: Srednjovjekovna Bosna kao inspiracija umjetnika

Ad modum bosnensis: Srednjovjekovna Bosna kao inspiracija umjetnika

 

“Ad modum bosnensis” je srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta koji je jako inspirativan i zasigurno da zaslužuje više pažnje.

Kao što neki historijski period naše domovine zaslužuje više pažnje i podsjećanja, tako i umjetnicima koji svojim radom ovjekovječuju i aktueliziraju neki historijski period treba dati pažnju.

Jedna od takvih umjetnica je Amra Torlaković, koja se unutar svog, kako kaže, malog modnog ateljea “Wonderland's Secret” bavi umjetničkom izradom odjeće, obuće, torbica, novčanika i sličnih asesoara.

Prije dvije godine je odlučila da osnuje Udruženje Ad modum bosnensis sa prijateljem Seadom Hamzagićem, direktorom Primus Balkan kompanije, a koje će djelovati kao spona zanatskih djelatnika i tržišta. Rad Udruženja je još uvijek na počecima, ipak, kontinuirano šire svoju mrežu članova, aktivista i krajnjih korisnika.

Meni predstavlja zadovoljstvo i najveću važnost činjenica da danas pri Udruženju radi preko 20 ljudi, a na početku nas je bilo samo dvoje. Danas su tu mladi ljudi koji su zaduženi za jako važne aktivnosti unutra Udruženja. Od mladića koji ima 20-tak godina i koji je zadužen za grafički dizajn do žena koje imaju preko 70 godina i koje rade bakrorez. I svi radimo zajedno, svi smo dio iste priče”, pojašnjava Torlaković za Akta.ba.

Bosansko srednjovjekovlje je obilježeno specifičnim kulturno – historijskim tokovima potkanim stranim utjecajima, iz kojih se rodila srednjovjekovna bosanska posebnost. Mnogobrojne izrade u kamenu, na metalu, rukopisi, odjeća itd., ukazuju na postojanje specifičnog bosanskog stila. Prema dostupnim podacima, prvi koji su ukazali na posebnosti izrada koje dolaze iz Bosne su Dubrovčani, koji su za njih upotrebljavali termin “ad modum bosnensis” što znači “na bosanski način” ili “bosanskim stilom”, nastalim na tlu Bosne u XIV i XV vijeku, a koji se koristio elementima Ugarske, Francuske, Italije, Bizanta, islamske sjeverne Afrike i Bliskog istoka, sjedinjujući ih na sebi i stvarajući bosansku srednjovjekovnu originalnost.

” Ad modum bosnensis stil označava miks i uticaj elemenata Ugarske, Vizanta, Italije, Francuske i Bliskog Istoka sa jednom totalnom specifičnočću koja nije bila prisutna ni na jednom prostoru u okruženju. Način umjetničke izrade u Bosni i Hercegovini je zapravo jedna od najznačajnijih karakteristika srednjeg vijeka i nepravedno je zapostavljen. Moja ideja je da se to što više istražuje od strane ljudi koji su poznavaoci, historičara, arheologa, arhitekata, da se oni uključe sa edukativne strane a da umjetnici s druge strane svoj doprinos daju tako što će dalje razrađivati ideju, prilagoditi je i približiti čovjeku 21. vijeka. Mislim da nam je potrebno da se povežemo sa tim srednjovjekovnim čovjekom da bi spoznali sebe. Srednjovjekovni čovjek je bio neovisan, ni lijevo ni desno. Imao je svoju srednjobosanku crkvu, svoje specifično pismo i svoj stav. Jako je važno da to znamo i da se na to podjećamo. Zaista mislim da je srednji vijek nepravedno zapostavljen a vrlo je interesantan na razne načine.”, kaže Torlaković.

U odijevanju Bošnjana su takođe vidljivi elementi bosanskog stila. Odjeću su izrađivali dubrovački krojači, ali je postojao i znatni uticaj domaćih majstora, pogotovo kada je riječ o vezu, pletenju ili tkanju. Brojni su arheološki nalazi koji svjedoče o posebnom i raskošnom stilu oblačenja srednjovjekovnih stanovnika Bosne: stećci, nadgrobne ploče, kamena plastika, pečati, novac, rukopisi na minijaturama. U depozitu kraljice Katarine navodi se srebrena kruna sa dragim kamenjem. Raskošni vijenci se spominju i kod ostatka Kosača, zatim brokete, kopče – kao sastavni dijelovi odjeće, zlatne i srebrene kopče ukrašene dragim kamenjem, najčešće rubinima i biserima. U testamentu kraljice Katarine spominje se i njen kraljevski plašt od pozlaćenog sukna koji je ostavila jednoj crkvi u Rimu. Dugmad su najčešće rađena u srebru, okruglog oblika sa malom petljom, ali ih je bilo i zlatnih, a obično su stavljana na duge muške haljine, a ponekad i na rukave. Za izradu odjeće korišteno je fino vuneno sukno, krzno i koža. Najvažniju formu srednjovjekovne bosanske umjetnosti predstavlja srebreno posuđe.Glavna bosanska umjetnička forma su bile kucane srebrene i posrebrene zdjele, napravljene od metala iz bosanskih rudnika, dok su dekoracije na stećcima njihova reducirana forma.

 “Ja sam dalje razrađivala ideju stećka na primjer, radeći ga od kamena. Zatim, bosansku cipelu. Pravim i nakit od kamena s tim da sam nakitom samo proširila svoj asortiman, a primarno se ne bavim izradom nakita jer u Udruženju imamo žene koje se samo tim bave, a i moj fokus djelovanja je usmjeren na druge proizvode.”, pojašnjava Torlaković.

Udruženje neće biti samo edukativno orijentirano već će imati i poduzetničku notu. Edukativni dio će biti vezan za blog koji će pisati stručni, kredibilni ljudi koji poznaju materiju, koji će imati provjeren izvor i koji će kroz svoje autorske tekstove približiti i popularizirati historiju Bosne i Hercegovine današnjim čitaocima.

Poduzetnički dio će se ogledati u umrežavanju i promovisanju umjetnika, zanatlija koji su vrsni u svom poslu na tržište.

Cilj je da se nezaposleni, primarno žene preko 40 godina, a koje se pronalaze u nekoj zanatskoj djelatnosti, obuče da šiju, da nauče obućarski zanat i sl. i tako zajedno sa umjetnicima izrađuju proizvode koji podsjećaju na srednjovjekovnu Bosnu ali su modernizirani, aktuelizirani i prilagođeni tržištu i njegovim potrebama danas bez da gube osnovnu ideju.

“Mi želimo da služimo kao spona između proizvoda i tržišta, da olakšamo onima koji imaju kvalitetan proizvod pristup tržištu i bolju prodaju, ali i da im pronađemo adekvatan način daljeg djelovanja, da im sugerišemo i pomognemo da postanu samostalni poduzetnici ili da napravimo neku firmu ili organizaciju koja bi to omasovila. Svakako da su ove ideje u početnoj fazi.”, dodaje Torlaković.

Sigurno je da proizvodi koji nisu fabrički i koji imaju težinu i kvalitet ručnog, unikatnog rada, nemaju cijenu fabričke proizvodnje.

“Važno je da ne razmišljate o tome da konkurišete jeftinoj robi, da svoj proizvod ne dajete u bescjenje već da izgradite kvalitetan brend koji je tražen, koji ima poruku ali i koji je konkurentan na tržištu.”, zaključuje Torlaković.

Previous Živinice: Registrovao porodičnu firmu kako bi zadržao brata da ostane u državi
Next Retrospektivna izložba Mersada Berbera 28. marta u Dohi

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

U Vijećnici održana promocija izabranih djela Dževada Karahasana

Promocija izabranih djela višestruko nagrađivanog bosanskohercegovačkog književnika i najprevođenijeg autora Dževada Karahasana održana je večeras u Vijećnici uz podršku gradske uprave Sarajeva. Mjesto promocije nije izabrano slučajno jer kao što

KULTURA I UMJETNOST

Mirjana Karanović o Sarajevu čiji je počasni građanin: Mislim da taj grad ima ogromnu životnu energiju

O Sarajevu je uvijek govorila u superlativu, radovala se njegovim uspjesima, plakala nad nepravdama koje su mu se dešavale, dizala riječ u njegovu odbranu i onda kada su mnogi šutjeli…

NASLIJEĐE

Jedini javni lunarni sat na svijetu: Do tačnog vremena preko 76 basamaka (FOTO)

Sarajlija Mensur Zlatar najmanje jednom sedmično popne se uz 76 drvenih basamaka kako bi navio sat na jednom od najpoznatijih sarajevskih simbola, Sahat-kuli. Iako je već u sedmoj deceniji života,