Niste vi imali toga tamo u Bosni

Niste vi imali toga tamo u Bosni

 

Piše: Jahiel Jaši Kamhi

Dugo sam već ovdje, u Kanadi, ali se još uvijek sjećam naših dijasporskihpočetaka, sličnih, istih i potpuno različitih jednih od drugih.

Jedna od mojih prvih impresija bila je da ovi moji novi sugrađani imaju potpuno pogrešan utisak o nama koji dolazimo iz Bosne i Hercegovine.

Prvo, sigurno je da prije izbijanja rata 1992. oni nisu znali baš puno o nama. Mogu skoro reći, nisu znali ni upola onoliko koliko smo mi znali o njima, o Kanadi i Americi.

Tek kad nas je ovaj rat doveo na prve stranice svih mogućih glasila svijeta, oni su saznali nešto više o nama. Sasvim površno, i ponekad netačno, ali su bar znali da postojimo.

Kada već pišem o utiscima drugih o nama, moram nešto reći što će vas sigurno iznenaditi.

Nedavno mi jedan poznanik – dijasporac reče nešto u povjerenju, moleći me da to ne kazujem drugima. I zato ja neću kazivati drugima, nego samo vama, pazeći strogo da ne otkrijem identitet osobe.

– Znam da to nije pošteno, ni tačno, reče on , “ali znam da sam sebe uhvatio u laži kada sam to rekao glasno, o mojoj Bosni i Hercegovini, čega se pomalo i stidim. Rekao sam da te ‘tehničke inovacije’ mi u BiH za sada, nemamo. Ubrzo poslije toga sam otkrio da sam bio u krivu. I tako sam nekoliko puta ponizio svoju domovinu misleći da ‘toga i toga’ mi još nemamo. Potpuno nenamjerno, ja sam jednostavno rekao da mi u današnje vrijeme ‘zaostajemo’ za drugima u nekim tehnološkim novinama. Stidim se toga duboko, sada suviše kasno za oprost”.

A ja sam mu rekao: “Onda nije ni čudo što neki ovdašnji misle o nama, kao i ti sada, o nekoj tehnološki zaostaloj zemlji, tamo na kraju svijeta. A sada čuj moju istinitu priču”, rekoh mu.

– Kada sam krajem 1993. najposlije dobio priliku da razgovaram o mogućem zaposlenju, sa glavnom osobom koja je bila zadužena za laboratorije u toj velikoj, poznatoj i u svijetu priznatoj ustanovi, ja sam bio ushićen. Čekajući u jednoj od laboratorija na razgovor s tom osobom, ja sam ugledao jednu kompjuteriziranu mašinu, posljednji tadašnji hit u našoj oblasti. Kada je čekana osoba došla, rekao sam da je ta “mašina” pravo poboljšanje za kvalitet rada u laboratoriji i nadam se da se i njima dopada.

Odgovor: “Da , i ja vjerujem to isto. Uvešćemo je u proces vrlo brzo. Sada se tek učimo da radimo na njoj. Izvinite, kako ste vi upoznati o toj mašini? Preko oglasa u našim glasilima? Iz prospekata?”.

– Ne, poštovani, ja sam tu mašinu uveo u rad u našoj laboratoriji, prije nego sam napustio domovinu, i znam iz ličnog iskustva da je ta mašina izvrsna.

Posao u toj laboratoriji nisam dobio.

Previous Džudo tim Bosne i Hercegovine prvak Balkana - pojedinačno i ekipno!
Next Zabranjen rad Centru za obrazovanje iz Sanskoga Mosta

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Mulabdićeva vizija bošnjaštva koju je potrebno oživjeti

Nakon pada Bosanskog kraljevstva i osvajanja od strane Osmanskog carstva, Bošnjaci, naročito oni koji su primili islam, svoje književno stvaralaštvo počinju da pišu na orijentalnim jezicima. Ta praksa pisanja na

NAŠI LJUDI

Treći susret bošnjačke omladine u Zagrebu

  Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba danas organizuje III. Susret bošnjačke omladine u okviru kojeg će se održati program “Film i sevdah u tri čina”. Program obuhvaća jedinstveni umjetnički izražaj i fuziju

KULTURA I UMJETNOST

Obilježavanje Dana maternjeg jezika u Geteborgu: ”Mi govorimo bosanski/Vi talar bosniska”

Iako se Dan maternjeg jezika u svijetu obiljžava od 2000.godine, kod nas je ideja o obilježavanju ovoga dana zaživjela tek u posljednjih 5-6 godine, tačnije od 2011. kada je uz