Stara džamija u Goduši kod Visokog nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Stara džamija u Goduši kod Visokog nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Stara džamija s haremom u Goduši kod Visokog proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Odluku o tome donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na 28. sjednici, saopćeno je.

Džamija u Goduši izgrađena je 1565/66. godine. Rađena je od kamena, na uzvišenom prostoru iznad stare Goduše. Nad ulazom džamije je bio natpis kojeg danas nema. Četvrtaste je osnove, s četveroslivnim krovom i ravnim drvenim stropom, vrlo jednostavne spoljašnosti i unutrašnjosti.

Munara je kružne osnove, ne toliko visoka. Prozori su četvrtasti, s demirima. Oko džamije je harem sa grebljem koje je još aktivno, u kojem se sahranjuje stanovništvo ovog kraja.

Ovako građena džamija je rijetkost u ovom kraju.

Dvadesetosma sjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održana je 17. aprila 2019. godine u Sarajevu. Predsjedavajući Komisije prof. dr. Amir Pašić i članovi Radoje Vidović i Goran Milojević donijeli su odluke o proglašenju sljedećih dobara nacionalnim spomenicima BiH:
1. Arheološko područje – stećci kraj potoka Ričine, općina Posušje,
2. Graditeljska cjelina – Štrosmajerova ulica u Sarajevu, općina Stari Grad Sarajevo,
3. Graditeljska cjelina – Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog, općina Visoko, i
4. Historijski spomenik – Centralna Spomen-kosturnica poginulim učesnicima NOR-a, općina Lukavac, FBiH.

Previous Bosanska kompanija nakon kotlova, prezentovala i roštilje na pelet
Next Izvještaj o slobodi medija: Slovenija i Bosna najbolje ocijenjene u regiji

You might also like

NASLIJEĐE

Utemeljitelj moderne Tuzle: Turali-beg je prije 443 godine davao beskamatne kredite

Vakufnama Turali–bega, koji se smatra utemeljiteljem moderne Tuzle, legalizovana je 15. februara 1572. godine, najvjerovatnije u Čačku. Dokument, koji je zaključen i potpisan od strane Turali-bega na današnji dan prije

NASLIJEĐE

Zlatnik kralja Tvrtka

Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. Od Ilira preko srednjeg vijeka do današnjeg dana. – Većina kovova predstavlja izuzetno umjetničko ostvarenje. U tome se

NASLIJEĐE

Ostaci pogrebnog plašta bosanskog kneza Mirka Radojevića

  Prema sačuvanom natpisu na jednom stećku u Kopošićima nedaleko od Ilijaša znalo se da je tu nekad bio ukopan bosanski knez Batić Mirković. Arheološkim istraživanjima provedenim na toj nekropoli