Prtenjaši

Prtenjaši

-Čitav onaj predio počevši od Rame, te zahvativši Gornji Vakuf, pa onda skrenuvši napoprečac Fojnici, sačuvao je u živom današnjem jeziku uspomenu na nekakve „Prtenjaše”.

Ko su i što su bili ti „Prtenjaši” to će nam živa narodna riječ najmarkantnije označiti i razjasniti. Ogledajmo dakle to! Kad ko baš toliko ne voli meso, a i drugih teških mrsnih jela, nego najvoli vegetativna jela, te se potrefi na kakvoj slavi ili veselju kod svog znanca i prijatelja, to će mu ovaj poslije velikog i upravo dosadnog nutkanja, da jede mesa —prigovoriti: Vala si baš ko što su birvaktile bili „Prtenjaši” — Ovakovog prigovora odnosno ukora i sam sam bio jednoć particeps, te sam i nehotice pomislio: nema li ovo kakav kontakt s bogumilstvom, tijem metamorfoziranim donekle manihejstvom.

Poznato je, da bi se stari Bošnjak i Hercegovac kao vatreni pataren ogriješio, kad se ne bi apstinirao od mesa, valjalo mu je, ako hoće postati savršenijem, biti pravijem vegetarijancem.

Napokon, da li se može ovo „Prtenjaši” aplicirati kakogod na bogumilstvo, to dakako valja s nekom rezervom uzeti, dok nam dalja znanstvena istraživanja u ovome smjeru više istine i svjetla ne bace, – piše Ivan Zovko u Glasniku Zemaljskog muzeja od 01. 10. 1893. godine.

Previous Kuća Alije Đerzeleza, heroja usmenih legendi iz 17. vijeka
Next U mostarskom naselju Gornji Zalik vrijedni mještani izgrađuju park

You might also like

HISTORIJA

70 godina od donošenja prvog ustava Bosne i Hercegovine

Ustavotvorna skupština je 31. decembra 1946. jednoglasno usvojila Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine, objavljen 8. januara 1947. godine Prije 70. godina, 31. decembra 1946. godine, Ustavotvorna skupština Narodne Republike

KNJIŽEVNOST

Muke po književnici Muberi Mujagić

Nakon što je zatražila da se iz škola izbaci Njegošev Gorski vijenac zbog stihova tipa „nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…kako smrde ove poturice“, uslijedio je njen ideološki

HISTORIJA

Prepiska Husein kapetana Gradaščevića i kneza Miloša

Još prije no se Husein obratio arzuhalom na velikog vezira, došlo je između njega i kneza Miloša do interesantne prepiske, koja nam daje jasnu sliku o ovoj dvojici susjeda, a