Ideja 23-godišnjaka doživjela realizaciju: Kreće izvoz pilećih nogica iz Bosne u Aziju

Ideja 23-godišnjaka doživjela realizaciju: Kreće izvoz pilećih nogica iz Bosne u Aziju

Pogon za preradu pilećih nogica Kompanije Axis doo za potrebe izvoza na tržište zemalja Azije, otvoren je u Podlugovima kod Ilijaša.

Kreator ideje Ensar Perčo, koji je tek napunio 23 godine, uz zajedničku investiciju Fondacije Mozaik i australijskog partnera Standard&Partners, suosnivač je prvog pogona za preradu pilećih nogica.

– U zemljama Dalekog istoka, pileće nogice su veoma popularne u ljudskoj ishrani iako je to nama malo čudno. Mi jedemo meso, a oni nogice i ligamente. Tu sam vidio priliku i dobio ideju kakav biznis želim da pokrenem. Umjesto što uništavamo i bacamo dijelove pileta kao otpad, možemo ga preraditi i izvoziti tamo gdje se on koristi – rekao je.

Perčo je istakao da je dugo istraživao tržište te da je utvrdio da određeni broj proizvoda nedostaje u jugoistočnom dijelu Azije.

– Shvatio sam da nemam taj kapacitet i da nemam snagu da sam ‘iznesem to breme’, obratio sam se Fondaciji Mozaik za pomoć. Nakon toga je sve išlo svojim tokom i dobio sam pomoć koja mi je bila potrebna – naglasio je. Njegova priča je, dodao je, kombinacija dva elementa, a to je njegova želja za učenjem i istraživanjem te sretne okolnosti koje je uspio ukombinirati u dobru priču.

Poručio je mladim ljudima da uče na svojim greškama, da se ne oslanjaju na obećanja drugih ljudi te da uporno rade na onome što zamisle.

-Axis je društveni biznis proizašao iz Mozaikovog impakt inkubatora, gdje je dobio mentorsku i finansijsku podršku, a kroz australijske partnere i dodatni poticaj za realizaciju.

Potencijal Ensara Perče je prepoznat i podržan i u okviru EFSE Entreprenurship Academy, programa koji je namijenjen za ubrzanje rasta novouspostavljenih biznisa, s 19.560 KM za subvencioniranje troškova uspostavljanja proizvodnje.

Direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić kazao je da su oni vlasnici 49 posto kompanije, dok je mladi biznismen Ensar Perčo 26 posto, a da Silvia Molinara iz Australije ima udio od 25 posto u kompaniji. Istakao je da u ponedjeljak počinje probna proizvodnja, a da dobivanje izvoznih certifikata očekuju za mjesec dana.

– Želimo pokazati mladim ljudima da se od jedne takve ideje i bez vlastitog kapitala može otvoriti jedan ovakav pogon koji već ima sigurno tržište i koji zapošljava sada pet, a do kraja godine deset ljudi – kazao je.

Zaključio je da je sve stvar volje te da je Perčo pokazao kako se sa voljom i vizijom može napredovati.

Axis rješava neke od suvremenih problema poput recikliranja hrane koja bi otišla na otpad, zapošljavanja teško uposlivih kategorija te osiguranje hrane azilima za pse. Još jedna prednost koja izdvaja ovaj biznis je činjenica da će se 51 posto dobiti vraćati nazad u zajednicu.

Axis je jedan od društvenih biznisa koji je dobio investiciju Fondacije Mozaik čiji ovogodišnji fond za investiranje u društvene biznise iznosi čak 700.000 KM, zahvaljujući Švicarskoj vladi koja se pridružila grupi od više od 50 finansijera Mozaikove strategije.

Previous Igraonica pri Medžlisu IZ-a Livno: Mjesto gdje djeca uče i o islamskoj i o katoličkoj vjeri
Next Dupla kruna i veliko slavlje na Koševu: Ekipa Sarajeva novi šampion države

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Proizvodnja organske hrane – šansa za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina je zemlja sa velikim, ali neiskorištenim potencijalima za proizvodnju organske hrane u kojoj bi se, prema tvrdnjama stručnjaka, moglo dobiti i 8.000 novih radnih mjesta. Hidajeta Ibrak

MADE IN BOSNIA-387

Bosna i Hercegovina – U prošloj godini izvoz povećan za 17,4 posto

  Bosna i Hercegovina je 2017. godine izvezla robe u vrijednosti  11,054 milijarde KM, što je više za 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 18,134 milijarde KM, što je više za 12,2 posto nego 2016. godine.

NAŠI DANI

Građani Bosne i Hercegovine za godinu “popili” 96 miliona KM kahve

Iako većina bh. građana dnevno uživa u nekoliko šoljica kafe, rijetko ko poznaje put zrna kafe koja iz dalekih zemalja preko posrednika završavaju u tržnim centrima. S obzirom na to