Omer Begović: Manimo se egzotike, uzgajajmo voće našeg podneblja

Omer Begović: Manimo se egzotike, uzgajajmo voće našeg podneblja

Omer Begović ima 72 godine i živi u gornjevakufskom naselju Vrse. U svom vrtu na pola dunuma ima rasadnik šipurka ili šipe, a godišnje proizvede oko 20 hiljada mladih sadnica.

Sadnice proizvodi iz grančica, posadi ih u rasadnik, a godinu kasnije ih prodaje ili presađuje. Šipa rađa već prvu godinu, samo što je prinos oskudan, a već nakon pet godina se može ubrati oko 10 kilograma na jednoj sadnici šipe.

Ne treba je kopati, presađivati, ne treba joj ništa. Nije potrebno prskati je i tretirati sredstvima, jer ona sama sebi štiti. Kada se obere, grane koje su rodile se odsijeku, jer one više ne rađaju. Do iduće godine narastu nove, koje rađaju i tako dalje. Ova vrsta šipe nema ni bodlje, pa se lahko bere“, kaže nam Begović.

Visok procenat ožilavanja sadnica

Omer je jedini proizvođač sadnica šipe na području Bosne i Hercegovine, a njegove sadnice imaju procenat ožilavanja 98%. Kroz rasadnik je proveo toplu vodu, a preko sadnica je stavio foliju, koja ih zagrijava odozgo, pa je i zimi temperatura pogodna za sadnice. S obzirom da su mlade sadnice jake osjetljive na hladnoću, on je napravio svojevrsni niski plastenik, te su one potpuno zaštićene dok traje zima i hladnije vrijeme. Kada vrijeme otopli, skida foliju, i one nastavljaju rasti prirodnim tokom.

Do sada ima skoro 40 dunuma zemljišta zasađenog šipom, i ima sigurno tržište za nju. Begović tvrdi da svojim kooperantima, tj. ljudima kojima je prodao sadnice, nudi povoljnu cijenu od 2,5- 3 KM da otkupi njihov plod. Međutim, rijetko ko od njih predaje šipu njemu, jer nađu tržište po višoj cijeni i prodaju ili prave pekmez, pa prodaju. I on sam pravi pekmez od šipe, koji je organski proizvod bez ikakvih aditiva i konzervansa.

Šipa je otporna, ima svoj plod i svoju cijenu, 15 puta je jača po vitaminima nego bilo koja biljka na svijetu. Može rasti na svakom zemljištu, osim u bari. Jedina joj je mana što se ne može jesti bez prethodne pripreme, pa nije pogodna za gotovane“, dodaje Omer.

Kalemi voćke, naročito stare sorte jabuke i kruške

Već desetak godina se bavi i kalemljenjem voćki i tvrdi da je postotak uspješnosti okalemljenih voćki 90 od 100 posto. Kalemi razne vrste jabuka i krušaka, višnju, trešnju, orah, šljive, ašlame, kesten, itd.

Želio sam da okalemim stare sorte jabuke i kruške za svoju baštu. Vremenom sam iščitavao literaturu i učio sam. Najbolje sam naučio kad sam promašio. A sad za dva sata nakalemim 50 komada i sve se prime, usavršio sam se dobro. Sad sam u fazi da iskušavam nove vrste voća, pa pokušavam i njih“, dodaje Begović.

Begović savjetuje da se klonimo egzotike, nego da uzgajamo sorte koje su pogodne za naše podneblje, da uzgojimo voće bez pesticida.

Sve što donesemo iz stranih zemalja, pa da posadimo i tretiramo raznim sredstvima da bi opstalo tu gdje ga Bog nije dao, nije ni zdravo. Danas ko god ima više novca, traži organske proizvode, jer je svjestan šta je zdravije. Ovim voćkama treba 8-10 godina da počnu rađati, ali zato kada krene, rađa 100 godina“, kaže Begović.

Kćerka Melika proizvodi organske sapune

Novijim istraživanjima se dokazala velika korist šipe, kako u prehrambenoj, tako i u kozmetičkoj industriji. U njegovom vrtu ima stotinjak različitih vrsta bilja, može se naći nekoliko vrsta ruža, začinskog bilja, jele, bora, voćki, itd. Na ovaj način pomaže i svojoj kćerki Meliki Behlo, koja proizvodi organske sapune i preparate za kožu, a on joj obezbjeđuje bilje, koje ona destilira i proizvodi eterična ulja. U pripremi je i novi projekat o iskorištavanju košpica od šipe, koje se inače bacaju, a pokazalo se da su one nego navrijednije od cijelog ploda.

Košpice od šipe se koristi za proizvodnju masnih ulja te su veoma vrijedne i cijenjene u kozmetičkoj industriji. Ona je iskoristiva i kao plod i kao cvijet. Šipa je pogodna za organsku proizvodnju jer joj nisu potrebni nikakvi pesticidi, ona sama sebe štiti. Sirće od šipe je najzdraviji konzervans, i najosjetljivija hrana potopljena u njemu se neće pokvariti duže vrijeme“, završava Omer dok nam pokazuje svoju bogatu i šumovitu baštu, u kojoj je sve on svojom rukom nakalemio i zasadio.


Izvor: Agroklub.ba

Previous Šarović: Zabraniti izvoz šumskih drvnih sortimenata na dvije godine
Next PK „Goražde-Maglić“ organizuje planinarske ture na Stari grad Samobor

You might also like

NAŠI DANI

Predstavljena Studija o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza

Studija o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza, koja je danas predstavljena u Kantonu Sarajevo, donosi stručnu analizu stanja, obima i vrijednosti ekonomskih procesa u Kantonu Sarajevo te analizu prikupljanja i

MADE IN BOSNIA-387

Fana – Tri decenije prerade voća i povrća

Sjeveroistočni dio Bosne i Hercegovine u kojem je locirana i firma Fana, predstavlja optimalnu sirovinsku bazu gdje se tradicionalno uzgaja svježe voće i povrće, čemu pogoduju povoljni klimatski i geografski

MADE IN BOSNIA-387

Pod Majevicom proizvode jahte i čamce za evropski jet-set!

  Kada sam komšijama u selu objašnjavao da gradim halu za proizvodnju jahti i jedrilica, mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom i pitali me „da me neko nije veslom udario po