Molitva na stijeni: Kušlat džamija u Podrinju

Molitva na stijeni: Kušlat džamija u Podrinju

Uska šumska staza jedini je put kojim vjernici i znatiželjnici dolaze do Kušlat džamije, izdignute kraj puta prema Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine.

Čuvena džamija na špicastoj stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pahljevići kod Drinjače vijekovima svjedoči duhovnosti toga kraja. Jedinstveni objekat izgrađen u ranom osmanskom periodu, između 1460.i 1480. godine, smatra se jednom od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini.

Džamija, do koje se može doći samo pješačenjem, uskim šumskim putem, porušena je tokom agresije na BiH 1993. godine, kao i brojne druge džamije i mektebi u Podrinju.

Ekipa AA posjetila je nesvakidašnju bogomolju u vrijeme ramazana, svetog mjeseca muslimana. Mnogo je onih sa šireg područja oko Kušlat džamije koji su petak iskoristili da posjete ovu džamiju i u njoj klanjaju treći džuma-namaz u ramazanu.

Putnici namjernici su nakon skretanja prema Pahljevićima automobile morali ostaviti nakon 500 metara i put nastaviti kroz šume. U tišini, vjernici su se polako penjali prema džamiji. Kratki predah su napravili kod česme gdje su uzeli abdest. Uz put je mezarje, gdje počivaju vjerovatno osmanski vojnici. Na kraju puta nagrada, džamija Kušlat.

Nermin Ahmetović, imam u džematu Drinjača, kojem pripada i Kušlat, predvodio je džuma-namaz u džamiji koja je u petak bila ispunjena vjernicima.

“Tu smo povodom treće tradicionalne džume koju od obnove džamije tokom ramazana klanjamo ovdje. Tu dolaze svi vjernici kako bismo se prisjetili naših djedova, tradicije, historije. Malo smo se izvukli iz doline rijeke Drine”, pojasnio je Ahmetović.

Podsjetio je da je Kušlat džamija obnovljena 2013. godine uz pomoć vjernika, ljudi iz tog kraja, koji se nisu mogli voziti cestom ispod Kušlata i gledati džamiju, koja je bila u jako lošem stanju.

-Ahmetović je podsjetio i na to da je obnova džamije počela u oktobru 2011. zahvaljujući vakifima advokatu, Aliji Efendiću iz Zvornika i njegovoj rahmetli majci Hasibi te porodici Hujdurović, dr. Džemilu i dr. Senadi, vlasnicima Plave poliklinike u Tuzli, koji su inače rodom iz podrinjskog gradića Bratunac. Kako je kazao, prije nekoliko dana preminuo je i Alija Efendić.

Ni visina od stotinjak metara visokoj okomitoj stijeni iznad ušća Jadra u Drinjaču ne sprečava vjernike da tri džuma-namaza u ramazanu, svetom mjesecu muslimana, klanjaju baš u ovoj džamiji.

– Oni koji žele da dožive drugačiji ambijent klanjanja džuma-namaza, u nekom drugačijem prostoru, ne sprečava ni težak put da dođu na Kušlat. Penjanje uz oštre litice, odvajanje dana, vremena da se dođe ovamo, daje posebnu čar – ispričao je Ahmetović.

Veliki je značaj, kako je kazao, ove džamije za cijeli kraj pa i šire.

– Kada nekome kažeš da si iz Drinjače kod Zvornika, ne znaju gdje je to, ali kada spomeneš Kušlat džamiju onda znaju da je riječ o džamiji na stijeni. I prije ovog modernog doba za Kušlat džamiju se znalo. O njoj je pisao Evlija Čelebija, Ivo Andrić… Puno je tragova o njoj. Oduvijek je bila zanimljiva zbog mjesta na kojem je građena – pojasnio je Ahmetović.

Andrić je o njoj zapisao: “Kakav ste mi vi Bosanac kad ne znate za Kušlat. To vam je na onom dijelu starog puta koji od Zvornika vodi prema središnjoj Bosni, a poznat je i po tome što je tu sagrađena prva džamija u Bosni”.

Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda Drugog el-Fatiha (Osvajača).

– Prema nekim činjenicama, i prije dolaska Osmanlija na ovo područje, ovdje je bila tvrđava. Njihovim dolaskom, kao što je to bio slučaj gdje god su došli, pravili su džamije, jer su htjeli da imaju mjesto za molitvu. Tako je napravljena i ova džamija – ispričao je Ahmetović.

Smatra se, kako je kazao, da se radi o jednoj od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini.

– Nažalost, i dalje nije dovoljno o njoj rečeno. Ovo mjesto nije dovoljno posjećeno, tačnije, onoliko koliko bi trebalo da bude. Ipak, ako je lijepo vrijeme nema dana da ovdje ne nađemo nekoga, da li maksuz ili samo u prolazu. Često i mladenci odluče da se vjenčaju u džamiji, a zabilježeno je ovdje i prosidbi. Dakle, Kušlat džamija kod ljudi budi nešto lijepo – poručio je Ahmetović.

Tu je i starijih vjernika koji, kao i oni mlađi, uskom stazom kroz šumu, dolaze do džamije Kušlat, koja je u prošlosti bila popularno mjesto ne samo za vjernike nego i za putnike, namjernike, koje su privlačile legende vezane za njen nastanak.

Mustafa Muminović, obučen u tradicionalnu bosansku nošnju, unatoč 71 godini života dolazi na Kušlat. Sjeća se Mustafa i vremena kada je kao petogodišnjak s ocem i djedom dolazio do ovog mjesta.

– Sjećam se ove džamije još u vrijeme kada sam imao samo pet godina. Dolazio sam s ocem i djedom. Nekada je djed dolazio na konju pa je i mene znao staviti ispred sebe, ako je put bio blatnjav. Dolazio sam sve dok nisam mogao sam otići negdje drugo. Ovdje ko je dolazio, dolazio je samo u ime Allaha da obavi zikir, dužnost – ispričao je Mustafa.

Kako je kazao, nema neke velike razlike između Kušlat džamije nekada i sada. Jedino je, smatra Mustafa, razlika u ogradi koja je napravljena tokom obnove 2013. godine.

– Put prema džamiji ostao je isti. U ono vrijeme je Ramo, djed sadašnjeg efendije na Kušlat je dolazio konjem Alatušom – prisjetio se Mustafa.

Poručio je da je bitno i danas se sjećati i održavati tradiciju dolaska na Kušlat.

Dok smo dolazili do Kušlat džamije sreli smo i druge putnike – tri planinara iz Brčkog. Obilaze taj kraj, a već dugo im je želja bila doći i na Kušlat. Odlučili su da to bude danas.

Među njima je i Đuro Tankosić, koji je za AA kazao da su prije posjete Kušlatu bili na Kula gradu u Zvorniku.

– Za Kušlat džamiju odavno već znamo i dogovaramo se da dođemo. Sada smo došli i zadovoljstvo nam je što smo tu. Poštujem kulturno naslijeđe. Hodao sam puno po svijetu. Poštujem tuđe, a bilo bi normalno da još više poštuje kulturno naslijeđe svih naših naroda, a time i vjerske objekte. Bogomolje ne treba rušiti. Treba ih voljeti i poštovati i ko nije vjernik – poručio je Tankosić.

Nažalost, smatra, prema naslijeđu u Bosni i Hercegovini jako ružno se znalo odnositi tokom ‘90-ih godina.

– Volim neki naš mali kamen više od egipatske piramide – rekao je Tankosić koji je unatoč problemima sa kukom došao do Kušlat džamije.

Tvrđava Kušlat je prije dolaska Osmanlija predstavljala srednjovjekovni utvrđeni grad. Iz ove utvrde štićeni su karavani i obični putnici.

Nakon dolaska Osmanlija, a iz duhovne i vjerske potrebe njihovih vojnika, nastala je Kušlat džamija. O historiji i posebnosti ove džamije svjedoče i zapisi u brojnim knjigama historije, ali i sjećanja ljudi koji su je pohodili.

Sam naziv Kušlat potiče od riječi “kuš” što na turskom jeziku znači ptica. Ranije je zabilježeno i da su žene u ovim krajevima, čak i u novije vrijeme, vezle vez sa sokolom na Kušlatu. Vjerovatno je u vrijeme kada je Kušlat bio moćan trgovački grad, služio kao suvenir putnicima koji su prolazili ovim krajevima.

Previous Muriz Memić pozvao građane da podrže proteste ministra Dragana Mektića
Next Održana komemoracija u Trnopolju u znak sjećanja na žrtve logora tokom agresije

You might also like

NASLIJEĐE

Skoplje: Otvoreno obnovljeno turbe posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević Kotromanić

Otvorenju prisustvovao federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan i makedonska ministrica kulture Elizabeta Kančevka-Milevska U Skoplju je danas održana svečana ceremonija povodom obnove turbeta posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević

NAŠI DANI

Kraljeva Sutjeska: Donacija sarajevske općine Centar franjevačkom samostanu i džamiji sultana Fatiha (Foto)

Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u

NASLIJEĐE

Predstavljen katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”

  Katalog ‘Avlije i bašče Svrzine kuće’, autora Mustafe Arslanovića, predstavljen je danas u Svrzinoj kući u Sarajevu. Radi se o fotomonografiji koja svjedoči o kulturi stanovanja bošnjačkih gradskih porodica