Čak 96 posto bosanske dijaspore razmišlja o povratku u domovinu

Čak 96 posto bosanske dijaspore razmišlja o povratku u domovinu

Na osnovu 812 odgovora na pitanje kada su napustili Bosnu i Hercegovinu, mogu se identificirati tri vala migracije: 1) predratna migracija (1970. – 1990.); 2) prisilna migracija vezana za rat (1990-ih) i “miješana” postratna migracija (2000-ih).

Najveći broj migranata koji čine današnju dijasporu došao je u drugom valu migracija.

Kao rezultat toga, postoji razlika u broju prosječnih godina od napuštanja Bosne i Hercegovine prema razlogu napuštanja. Izbjeglice su u prosjeku napustile Bosnu i Hercegovinu prije 24 godine, dok su oni koji su otišli zbog studija ili spajanja porodice napustili Bosnu i Hercegovinu prije 15 i 17 godina.

Razlozi napuštanja Bosne i Hercegovine

Od 844 osobe koje su odgovorile na pitanje o razlogu napuštanja BiH, 53% njih su odgovorili da su prisilno protjerani. Zatim slijedi 14,5% ispitanika koji su odgovorili da su otišli zbog posla, dok su ostali razlozi bili studiranje vani, pridruživanje supružniku, spajanje porodice i drugi lični razlozi. 

Boravišni status

Kada je u pitanju boravišni status, osobe koje su otišle kao izbjeglice najprije su dobile državljanstvo zemalja odrednica. Kada posmatramo druga sociodemografska obilježja, kao što su nivo obrazovanja i tip migranata, postoje razlike u tome koliko je različitim grupama trebalo vremena da dobiju stalnu boravišnu dozvolu u zemljama odredišta. Rezultati ukazuju da su migranti iz Bosne i Hercegovine sa visokim obrazovanjem brže dobili stalnu boravišnu dozvolu, u prosjeku u roku od 2,7 godina, za razliku od onih koji su imali srednjoškolsko obrazovanje, kojima je u prosjeku taj proces trajao 5 godina. Osim toga, oni koji su napustili Bosnu i Hercegovinu nakon rata brže su dobili stalnu boravišnu dozvolu, u prosjeku u roku od 1,9 godine, u odnosu na ostale, kojima je trebalo 5 godina. 

Vrijeme koje migranti provedu u Bosni i Hercegovini

Od 839 ispitanika, manje od 1% njih su rekli da većinu vremena provode u Bosni i Hercegovini, a u inostranstvo putuju samo u određeno doba godine. Više od 90% ispitanika je odgovorilo da žive vani, a u Bosnu i Hercegovinu se vraćaju u toku godine. Od onih koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i dalje sa stalnim boravištem vani, 27% njih dolazi manje od jednom godišnje, dok 33% njih se vraća jednom godišnje. Gotovo 40% njih se vraća nekoliko puta godišnje.

To ukazuje na činjenicu da oni održavaju bliske veze sa domovinom, čak i kada učestalost dolazaka varira zbog različitih faktora, uključujući geografsku udaljenost od Bosne i Hercegovine i finansijska sredstva neophodna za putovanja. Rezultati ukazuju da postoji kontinuiran rad dijasporskih zajednica sa domovinom i lokalnim zajednicama u BiH. Bitno je spomenuti da samo 2% ispitanika ima dva mjesta boravka, odnosno žive pravi transnacionalni život, život između Bosne i Hercegovine i druge zemlje. To ukazuje na činjenicu da kratkoročni poslovi, kako ih predviđaju programi za privremene gostujuće radnike, nisu norma u Bosni i Hercegovini.

I na kraju 4% ispitanika su odgovorili da se nikada neće vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Kako se vidi iz kvalitativnih izvještaja po zemljama, određeni broj pripadnika dijaspore iz Bosne i Hercegovine, naročito oni koji žive u zemljama na drugim kontinentima, kao što su SAD i Australija, imaju ograničena sredstva i godišnji odmor da bi mogli redovno dolaziti u Bosnu i Hercegovinu sa svojim porodicama. Osim toga, iako je ograničen broj osoba, neki ne posjeduju nekretninu gdje bi mogli odsjesti za vrijeme boravka u Bosni i Hercegovini, dok drugi svjesno biraju da ne dolaze u Bosnu i Hercegovinu zbog trauma iz ratnih 1990-ih.

Razlozi zadnje posjete Bosni i Hercegovini

Rezultati upitnika ukazuju da dijaspora iz Bosne i Hercegovine održava bliske porodične veze, gdje 43% ispitanika navodi porodicu kao glavni razlog svoje zadnje posjete Bosni i Hercegovini. Kao drugi najčešći razlog 20% ispitanika je navelo posjetu za vrijeme godišnjih odmora, dok je 11% njih reklo da su putovali u Bosnu i Hercegovinu da bi prisustvovali određenom događaju, 9% da završe određene formalnosti, 4% da su putovali zbog posla i 3% zbog moguće investicije. Ovi rezultati pokazuju i da mnogi članovi dijaspore još uvijek ne uzimaju Bosnu i Hercegovinu u obzir kao mjesto mogućih ulaganja, već kao mjesto gdje posjećuju porodicu i provode godišnje odmore. “Dijasporski turizam” ukazuje na činjenicu da se mora uraditi dosta toga kako bi se promijenio način razmišljanja dijaspore o Bosni i Hercegovini kao zemlji za potencijalne investicije, a da se istovremeno ne naglašava da osobe koje provode vrijeme sa porodicom ili su na odmoru isključuju mogućnost investiranja ili poslovanja.

Nadalje, stvara mogućnost da se vrijeme koje dijaspora provede u zemlji promijeni. Konačno, kako vrijeme prolazi, sve će manje biti članova porodice koje dijaspora može posjetiti u Bosni i Hercegovini i veza između dijaspore i Bosne i Hercegovine će biti ostavljena drugoj generaciji Bosanaca i Hercegovaca koji su rođeni u zemljama prijema. Druga generacija dijaspore iz Bosne i Hercegovine biti će sve bitnija kada je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine, a ne samo razvoj.

Publikacija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” rezultat je istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH. U studiji su obuhvaćeni migranti iz BiH u Australiji, Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

(Moja BiH/MiruhBosne)

Previous Osmanagići u Cazinu čuvaju autohtone sorte voća
Next Osmanski dokumenti iz arhiva fojničkog samostana: Zbirka za bolje razumijevanje bosanske prošlosti

You might also like

NAŠI LJUDI

Bosanac na Forbesovoj listi među 30 najutjecajnijih mladih ljudi na svijetu!

  Bosanac Fuji Avdić najodgovorniji je za rapidni rast kompanije Stryker Logistics, kompanije koja se bavi prijevozom i skladištenjem robe našao se na Forbesovoj listi “30 ispod 30”, najutjecajnijih ljudi na svijetu mlađih od

NAŠI LJUDI

Bošnjaci u SAD-u za jednu noć prikupili 572000 dolara za gradnju džamije!

Da su vrijedni Bošnjaci u dijaspori vezani za svoju vjeru, tradiciju i domovinu potvrdili su i Bošnjaci/muslimani iz džemata ISLAMSKI KULTURNI CENTAR BOŠNJAKA SYRACUSE u gradu Syracuse, državi New York,

NAŠI LJUDI

Otkrivanje zaboravljene muslimanske i bošnjačke prisutnosti u Sloveniji

Činjenica da je 1917. godine pisano o džamiji i reisu-l-ulemi je dokaz o značajnom jubileju IZ. Zato je IZ u Sloveniji 2017. označila kao jubilarnu i svečanu godinu. Planirana je