Osmanski dokumenti iz arhiva fojničkog samostana: Zbirka za bolje razumijevanje bosanske prošlosti

Osmanski dokumenti iz arhiva fojničkog samostana: Zbirka za bolje razumijevanje bosanske prošlosti

Centar za historijska istraživanja (CeHIS) Filozofskog fakulteta u Sarajevu u utorak je organizovao promociju zbirki osmanske arhivske građe koja se čuva u Franjevačkom samostanu Duha svetoga u Fojnici pod naslovom “Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjevačkog samostana”.

Zbirku je priredio njemački profesor emeritus Michael Ursinus, jedan od vodećih svjetskih osmanista, dugogodišnji profesor osmanske i bliskoistočne historije na univerzitetima u Birminghamu, Freiburgu i Heidelbergu, prenosi Anadolu Agency.

Ursinus je istakao da je još 1971. godine odlučio da će se jednog dana, kada se penzioniše, ozbiljno posvetiti izučavanju izvora na ovim prostorima.

Tada je bio na proputovanju Evropom, a automobil, popularno zvan “spaček”, pokvario mu se u tadašnjoj Jugoslaviji.

“Ove zbirke koje se čuvaju u samostanima u Bosni i Hercegovini mogu se uporediti sa zbirkama koje se čuvaju u pravoslavnom manastiru na planini Atos, koja je izuzetno poznata u naučnim krugovima. Dokumenti su izuzetno značajni zbog toga što govore o ranom dobu osmanske istorije o kojem vrlo često o nekim pitanjima nema drugih obavijesti, nego onih koje se susreću u narativu. Ovdje imamo dokumente. Zbog toga ovo je vrlo vrijedan izvor za istoričare, koji govori o franjevcima u Osmanskom carstvu, koji govori položaju katolika i hrišćana, općenito, u Osmanskom carstvu. Ovo je izvor koji će historičarima omogućiti da preispitaju neke ranije tvrdnje i donesu neke nove zaključke o hrišćanstvu i položaju hrišćanskih zajednica u Osmanskom carstvu”, istakao je Ursinus.

Fahd Kasumović, docent katedre za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kazao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što ima priliku promovisati knjigu eminentnog stručnjaka, kakav je osmanista Ursinus. Dodao je da je riječ o zbirci koja sadrži oko 3.000 dokumenata i koja je kulturalno blago Bosne i Hercegovine.

“To su dokumenti koji svjedoče o kulturalnoj raznolikosti ove zemlje, o načinu na koji su nemuslimanske zajednice bile tretirane u islamskom kulturno-civilizacijskom kontekstu. One svjedoče, također, i o oblicima ponašanja, životu, načinu na koji su predstavljani drugi, jednostavno o kulturi života, ljudskim isksutvima, svemu onome što nam je povijest ostavila”, rekao je Kasumović i nastavio:

“Smatram da je, također, u Bosni i Hercegovini na univerzitetu koji trenutno teži internacionalizaciji, povećanju međunarodnog protoka, posebno značajno da imamo priliku čuti istaknute profesore s drugih evropskih univerziteta.”

Amir Duranović, rukovodilac CeHIS-a na Filozofskom fakultetu, rekao je da je centar promocijom zbirke “Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjevačkog samostana” želi doprinijeti boljem razumijevanju bosanskohercegovačke prošlosti.

“Nama kao centru, kao instituciji, koja je mlada jako je važno da imamo goste svjetskog ranga i da promoviramo temu koja je veoma važna. U ovim danima, kada se spominje značajan događaj iz Ahdname franjevcima, govorimo o dokumentima koji su nastali tokom 16. stoljeća uglavnom u interakciji između franjevačke zajednice i osmanske administracije u Bosni. Kritičko sagledavanje bosanskohercegovačke historije ne može proći bez dubljeg uvida u primarne historijske izvore”, istakao je Duranović.

Višetomno izdanje sadrži osmanske dokumente iz 16. vijeka koji su dio kapitalne samostanske zbirke Acta Turcarum (Turski dokumenti), nastali kao rezultat djelovanja različitih aktera osmanskog političko-administrativnog sistema.

Čitataoci među njima mogu sresti sultanske spise, zapovijesti i povelje, pisma/naredbe i potvrde visokih provincijskih vojno-upravnih dužnosnika, kakvi su bili bosanski namjesnici, zatim, sudsko-administrativna akta kadija i naiba te listine čiji su izdavači službenici lokalne vlasti, kao što su fojničke vojvode i emini. Najvećim dijelom, radi se o originalnoj građi, koja do sada nije objavljivana, što ove izvore čini posebno vrijednim.

Zajednička karakteristika svih navedenih dokumenata je da se, na neki način, mogu povezati s franjevačkom zajednicom, ali i da, paralelno s tim, sadrže podatke koji su itekako važni za bolje razumijevanje historije Bosne u osmanskom političkom i društvenom kontekstu.

Previous Čak 96 posto bosanske dijaspore razmišlja o povratku u domovinu
Next Vlada ZDK izdvojila pola miliona maraka za čišćenje obala rijeke Bosne

You might also like

HISTORIJA

Hadži Mehmed-beg Karađoz

Hadži Mehmed-Karađoz je najveći legator Mostara i cijele Hercegovine. Rođen je u Potocima u Bijelom polju, 12 km sjeverno od Mostara. U narodu je poznat pod imenom Karađoz-beg, a taj

NASLIJEĐE

Mali muzej Bosne i Hercegovine: Bosanski kraljevi, bosančica i Ahdnama pored Miljacke

  Narod bez tradicije i kulture je kao drvo bez korijena, govori nam Dežamal Šurković, osnivač unikatnog muzeja nedaleko od sarajevske Vijećnice, dok pokazuje eksponate koje je skupljao ili pravio godinama.

HISTORIJA

DUBROVAČKO PISMO O ZAROBLJENIM BOŠNJANIMA

  POSLIJE 25.3. 1403, DUBROVAČKO PISMO O ZAROBLJENIM BOŠNJANIMA Nui Rectore de Ragusa cum lo so consiglo cometemo a ti Millos Milli-seuich che in bona hora debiati andare cum una