SFF se trudi bosanski film promovisati na najbolji mogući način, ‘Sin’ otvara 25. SFF

SFF se trudi bosanski film promovisati na najbolji mogući način, ‘Sin’ otvara 25. SFF

Sarajevo Film Festival (SFF) i ove godine bit će u znaku bosanskohercegovačkog filma, a 25. izdanje otvorit će svjetska premijera filma ‘Sin’ bosanskohercegovačke rediteljice Ines Tanović i bit će prikazan u Takmičarskom programu – igrani film.

Zvanično je to saopćeno večeras na druženju u sarajevskom kinu Meeting Point, organizovanom u povodu objave Takmičarskog programa 25. Sarajevo Film Festivala. Ines Tanović sretna je i ponosna što će upravo bh. film otvoriti ovogodišnji, jubilarni festival. U izjavi novinarima kazala je da im je želja bila da premijera bude na Sarajevo Film Festivalu jer ‘smatram da je to najbolja promocija i najbolji početak festivalskog života ovog filma.’

Film je sniman prošle godine u septembru. To je savremena priča koja govori o međusobnim odnosima četveročlane porodice u Sarajevu, u kojoj je jedan od sinova usvojen. ‘Sin’ je koprodukcija Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunije, Slovenije i Crne Gore. Direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivata istakao je da objavljivanje takmičarskog programa SFF-a zapravo znači da se ulazi u završnu fazu priprema tog festivala.

Istakao je želju i namjeru da svih ovih godina budu snažna podrška razvoju bosanskohercegovačke kinematografije, ‘da bh. film uvezujemo s ostatkom regije i svijeta’. Podsjeća da su u 24 godine imali devet bosanskih filmova koji su otvorili SFF, jedan omnibus i jedan kratki film. Dodao je da će i ova godina biti u znaku bosanskohercegovačkog filma.

Selektorica Takmičarskog programa – igrani film Elma Tataragić večeras je najavila da će se za nagrade Srce Sarajeva na 25. Sarajevo Film Festivalu ukupno takmičiti 53 filma, u četiri takmičarske selekcije (igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma). SFF će okupiti više od 300 filmskih stvaralaca.

– Svaki put se trudimo da bosanskohercegovački film promovišemo na najbolji mogući način. Ove godine, u okviru 53 filma koji se takmiče za nagrade Srce Sarajeva, vidjet ćemo dva bosanskohercegovačka igrana filma, dva bh. kratka igrana filma i tri dokumentarna filma – naglasila je.

U čast objave Takmičarskog programa 25. Sarajevo Film Festivala postavljena je i izložba fotografija “Looking back” bosanskog fotografa Almina Zrne, koja prikazuje portrete članova žirija i dobitnika Srca Sarajeva od 2004. do 2018. godine.

Izložba sadrži 135 portreta. Zrno je zahvalan za priliku koja mu je, kaže, ukazana prije 15 godina da radi sve ono što od večeras publika ima priliku vidjeti u sarajevskom Meeting Pointu.

– Što je glumac ili osoba veća i realiziranija to je jednostavnija. Što je ‘manji’ glumac, pun svojih strahova i pitanja, posao je teži – odgovorio je Zrno na pitanje novinara kako je bilo raditi portrete svih tih javnosti poznatih ličnosti. Izložba je realizirana uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Večerašnje druženje, u sarajevskom kinu Meeting Point, organizovano je u povodu objave Takmičarskog programa 25. Sarajevo Film Festivala, a prisustvovale su brojne javnosti poznate ličnosti iz raznih oblasti. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. augusta, pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Previous Srebrenica, vrijeme zla
Next Vrhovni sud Holandije: Država Holandija djelimično odgovorna za smrt Srebreničana

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Novo pozorišno djelo: Predstava “Zmaj od Bosne” uskoro pred publikom

  Pripreme za realizaciju nove predstave “Zmaj od Bosne”, gradačačkog kapetana koji se borio za bosansku autonomiju u Osmanlijskom carstvu i jednog od najistaknutijih povijesnih osoba u Bosni i Hercegovini,

KNJIŽEVNOST

Dževad Karahasan dobitnik nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti

Dobitnik nagrade „25. novembar“ za životno djelo iz oblasti književnosti je književnik akademik Dževad Karahasan, objavljeno je na danas održanoj konferenciji za medije u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA). U

HISTORIJA

Kako se krojila jezička sudbina Bošnjaka: Srpsko-hrvatski lingvocid u bečkim rukavicama

Jezička sudbina Bošnjaka skrojena je u Beču 1850. godine dogovorom o jezičkom jedinstvu Hrvata i Srba, a stotinu godina kasnije u Novom Sadu zapečaćena tzv. novosadskim dogovorom istih reprezentanata. Uprkos