Zenica: Obilježena 830. godišnjica Povelje Kulina bana

Zenica: Obilježena 830. godišnjica Povelje Kulina bana

U Parku “Kulin ban” na Bilinom polju u Zenici, u organizaciji Foruma građana Zenice, prigodnim programom obilježena je 830. godišnjica Povelje Kulina bana, najstarijeg poznatog dokumenta pisanog u našoj državi.

Svečanost obilježavanja ovog jubileja započela je otkrivanjem replike ploče Velikog sudije Gradeše te replike Povelje Kulina bana, koje su otkrili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji su uz grad Zenicu i Zeničko-dobojski kanton pokrovitelji ove manifestacije.

Historičar nisam, ali usudit ću se i na ovom mjestu reći da 29. august 1.189. godine i nastanak Povelje Kulina bana nije rodni list naše države Bosne i Hercegovine, nego snažno, materijalno, odnosno pisano svjedočanstvo o postojanju naše države i prije samog nastanka Povelje. Današnji dan nije dan rođenja, nego dan potvrde, ne samo o postojanju države, nego i svjedočanstvo o njenoj onovremenoj zrelosti i sposobnosti da bude svoja i ničija drugo do svoja – poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić na Centralnoj manifestacija obilježavanja 830. godišnjice objave Povelje Kulina bana u novouređenom Parku “Kulin ban” na Bilinom polju u Zenici.

O POVELJI

Povelja Kulina bana predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države, pa je za nju uobičajeno reći da je to rodni list bosanske državnosti. Pisana je dvojezično i dvama pismima. U originalnoj varijanti to je bosanski jezik i bosansko pismo (bosančica), u drugoj je isti tekst pisan latinicom i na nalatinskim jeziku. Izdao ju je 29. augusta 1189.godine, onovremeni vladar Bosne Kulin ban, Dubrovniku, koji je bio najvažnijem trgovačkom partneru srednjovjekove Bosne. 
Ustvari, postoje tri verzije ove povelje. Prva, najstarija nastala je u Bosni, i to je originalni primjerak. Druge dvije verzije predstavljaju prijepise originala nastali u Dubrovniku malo godina nakon što je povelja tamo stigla. Pouzdano se zna da su se sva tri primjerka do 1832. godine nalazila u Dubrovniku. Original je danas u Rusiji, a kako je tamo stigao, iznio je sam akter tog događaja, nekadašnji ruski konzul u Dubrovniku Jeremija Gagić.

Gdje je original?

Navodno, šetajući gradom, na ulici je vidio hrpu odbačenih stvari među kojima i neke stare spise. Prebirući ih našao je ovaj dokument za koji je odmah ustanovio da se radi o starom i značajnom rukopisu. To je, navodno, bila ova povelja, i tako je došla u njegov posjed. 
U ovu priču prvo su posumnjali historičari. Ustanovili su da Gagić nije mogao doći do nje 1817. godine, kako je on tvrdio, nego tek 1832. godine, i to vjerojatno uz pomoć izvjesnog Đorđa Nikolajevića, koji je te godine po nalogu bečke vlade u Dubrovačkom arhivu vršio popis starih rukopisa koji su trebali biti prebačeni u Beč. U tom popisu je tada bila i ova povelja. Smatra se da je dotični ruski diplomata došao do nje uz pomoć spomenutog arhivara, svakako uz dobru nagradu. Kako god da je bilo, taj važni dokument danas se nalazi daleko i od Bosne i od Dubrovnika. 
Dva, mlađa prijepisa Kulinove povelje iz Dubrovnika su odnesena u Beč 1833. godine gdje su ostali do završetka Prvog svjetskog rata. Tada su vraćeni u zemlju i predati Srpskoj kraljevskoj akademiji u Beogradu. Godine 1941 ponovo su odneseni u Beč, s ostalom arhivskom građom, da bi bili vraćeni 1947. g. i od tada se nalaze u Dubrovačkom arhivu.
Značaj Kulinove povelje za historiju Bosne je višestruk. Prvo, to je najstariji svjetovni spomenik na južnoslavenskom prostoru pisan ćiriličnim pismom – varijantom bosanskog pisma (bosančicom). Dalje, to je najstariji pravni akt na južnoslavenskom prostoru napisan narodnim (slavenskom) jeziku, u varijanti bosanskog jezika. Njen puni tekst glasi:
Ukratko, ovom poveljom ban Kulin potvrđuje prijateljstvo Bosne naspram Dubrovnika, jamči njihovim trgovcima punu sigurnost, slobodu kretanja i trgovanja po njegovoj državi (vladaniju), oslobađa ih svih taksi, odnosno carine itd.

Starobosanski jezik

Tekst je arhaičan i danas je za nas slabo razumljiv, što ne treba čuditi jer je kroz razdoblje od 800 godina govorni jezik doživjeo znatne promjene. Ima dosta riječi koje su potpuno izišle iz upotrebe. Tako: vladanije = država; prav = ispravan, postojan; goj = mir; kire = koji; hode = hodaju, kreću se; od sele = od sada; godje = bilo; krjevati = kretati se, prolaziti; minuti = proći; zled = krivica, krivnja; razvje = osim, izuzev; kakore = kao itd.
U tekstu ima starobosanskih izraza koji su se do danas zadržali u govoru naših nana, kao što su «kto» (pari «nikto» (u hrvatskom jeziku «tko» i «nitko»). I danas se na selu čuje izraz «niktorović», u značenju «niko i ništa» (na primjer, kad se djevojka uda za nekoga čiji rod nije baš poznat, žene za takvog znaju reći da je «niktorović». 
Bilo bi od prvorazrednog značaja kad bi se ovaj izuzetno dragocjeni spomenik nacionalne kulture, historije i državnosti, povratio u zemlju. To nalažu i političke potrebe, jer i danas pojedini krugovi upornog negiranja bh državnosti, tvrdeći da ju je Bosna stekla tek 1992. godine. U povelji Kulin jasno kaže da su svi stranci koji putuju po njegovoj državi sigurni ( “koji hode po mojemu vladaniju”). 
Uz malu državnu potporu povelja bi se mogla vratiti u zemlju. Tako je i Hrvatska svojevremeno povratila svoj vrijedan spomenik nacionalne kulture koji se nalazio u Italiji. Riječ je o kamenoj krstionici kneza Višeslava iz 9. st. U zamjenu je Italiji ponudila platno njihovog slikara Caravagia iz 16. stoljeća. Obje su strane našle svoj interes, i zamjena je okončana. Možemo se nadati da ćemo i mi u dogledno vrijeme povratiti povelju našega Kulina bana, da je gledamo u našim vitrinama, gdje joj je i mjesto – smatra historičar Enver Imamović.

Previous Spahić: Povelja Kulina bana su principi življenja Evropske unije
Next Viteškom promenadom u Sarajevu obilježena 830. godišnjica Povelje Kulina bana

You might also like

BLOG

Reakcija na izjave fra Andrije Nikića

Povodom reagovanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH sa sjedištem u Mostaru i Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Mostar, koje u svojstvu predsjednika potpisuje fra Andrija Nikić, na Neretvansku deklaraciju o

HISTORIJA

Grad Sokol u Konavlima

Jedna od pretpostavki je da su ga sagradili Bosanci, tj. Tvrtko I poslije zauzimanja Konavala 1377. godine. -Područje Konavala, takozvani “misir Dalmacije”, nalazi se između Dubrovnika i Herceg Novog i

NAŠI DANI

VISOKO JAPANSKO ODLIKOVANJE DODIJELJENO IVICI OSIMU

Vlada Japana objavila je da u okviru jesenjeg carskog nagrađivanja, “Orden izlazećeg sunca, zlatnih zraka sa značkom” dodijelila Ivanu (Ivici) Osimu, bivšem selektoru japanske nogometne reprezentacije, saopćeno je iz Ambasade