Dizdar: Mapiranje stećaka je bitno za očuvanje bh. kulturnog naslijeđa

Dizdar: Mapiranje stećaka je bitno za očuvanje bh. kulturnog naslijeđa

Projekt “U kamenu uklesano” koji je provela je Fondacija “Mak Dizdar” i podržali USAID i Internacionalna organizacija za migracije, imao je za cilj da kroz zajednički rad na proučavanju, zaštiti i promociji kulturnog naslijeđa poveže mlade ljude iz Bosne i Hercegovine.

– Projektom “U kamenu uklesano” želimo potaknuti aktivan odnos prema vlastitom kulturnom naslijeđu među mladima, promovirati ideju pluralizma i multiperspektivnosti u proučavanju prošlosti, te ukazati na bogatstvo i ugroženost naše zajedničke srednjovjekovne baštine. Nadamo se da ćemo ovim projektom podići svijest o o stećcima i potaknuti odgovorniji odnos države i lokalnih zajednica prema njima” – ističe predsjednik Fondacije „Mak Dizdar“ Gorčin Dizdar.

Kako je kazao, fokus projekta su srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci koji se mogu naći u gotovo svim dijelovima zemlje.

– Stećaka u Bosni i Hercegovini ima više od 60.000, a 24 nekropole stećaka upisane su u UNESCO-vu listu svjetskog naslijeđa. Uprkos ovim brojkama, te impresivnom značaju za kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, velika većina stećaka je u lošem stanju – kazao je Dizdar.

Mladi iz pet bosanskohercegovačkih gradova: Foča, Travnik, Trebinje, Stolac i Posušje su bili zaduženi za formiranje timova volontera sa kojim su proveli aktivnosti u oviru projekta.

Dizdar je kazao da su se aktivnosti odvijale u dvije faze projekta.

– Prva faza obuhvatila je trodnevnu radionicu na kojoj su učestvovali svi timovi. Radonica je obuhvatala osnovnu obuku u istraživačkim metodama (arheologija, historija umjetnosti, etnografija) i tehnikama fotografije i registracije nekropola. A druga faza obuhvatila je rad timova u svojim zajednicama: registracija i fotografiranje nekropola stećaka, snimanje razgovora sa lokalnim stanovništvom o sjećanjima i pričama vezanim za stećke, te pripremu i pisanje tekstova za publikaciju – potcrtao je Dizdar.

Kazao je da su mladi kroz realizaciju projekta stekli vještine samostalnog istraživačkog rada, ojačali vještinu rada u timu, stekli vještinu terenskog rada te se još više upoznali sa kulturnim naslijeđem Bosne i Hercegovine.

– Osim sticanja vještina za timove koji su učestvovali u projektu, “U kamenu uklesano” je višestruko značajan i za kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Prvi put nakon nakon 1960-tih godina pokrenuta je incijativa popisa stećaka, korištenjem savremenih tehnologija. Pored toga, ovaj projekt se može smatrati prvim korakom ka stvaranju turističkog proizvoda: čišćenje nekropola, obrazovanje mladih u ulogama vodiča i stvaranje potrebe za turističkim turama koje bi prikazale bogatu historiju Bosne i Hercegovine – naglasio je Dizdar.

Uprkos problemima sa kojima su se suočavali timovi u radu na projektu, prevaziđeni su fokusiranjem na osnovnu poruku a to je da stećci pripadaju svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira kako ih oni tumačili.

Krunu projekta predstavlja izložba fotografija nekropola stećaka i premijerno prikazivanje dokumentarnog filma u Historijskom muzeju u Sarajevu, zakazano za večeras u Historijskom muzeju Sarajevo.

Previous Arheolozi pronašli zanimljivu figuricu na Kopilu kod Zenice
Next Firma iz Zenice proizvodi odjevne komplete za policiju i sigurnosne snage Danske

You might also like

HISTORIJA

Iz riznica Zemaljskog muzeja: Srednjovjekovna bosanska historija (Foto)

Stalno postavljena na Odjeljenju za arheologiju, izložba Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku smještena je u tri sale. U predvorju su izložene historijske karte postanka i promjena granica srednjovjekovne bosanske države

NASLIJEĐE

Pljevlja: Husein-pašina džamija; po svojoj tradiciji, unutrašnjem bogatstvu, spada u red najznačajnijih islamskih objekata na Balkanu

Smještena u samom centru Pljevalja, Husein-pašina džamija je jedan od prepoznatljivih simbola ovog grada i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika istorije i tradicije pljevaljskog kraja. U ovoj džamiji, koja je

HISTORIJA

Povelja Kulin bana – svjedočanstvo o našoj državnosti, jeziku, kulturi, prirodi i karakteru našeg društva

Na današnji dan daleke 1189. godine napisana je Povelja Kulina bana, onovremenog vladara Bosne. Vrijedan je to dokument i svjedok bosanske državnosti, bosanskog jezika, odnosa prema susjedima…  -Predsjednik GDS BiH